Trends in prevalence, treatment and control of hypertension in the continental rural part of Croatia – ENAH study

    Authors

    Keywords

    hypertension, control rate, salt consumption

    DOI

    https://doi.org/10.15836/ccar2017.42

    Full Text

    Uvod: Ukupni pobol od arterijske hipertenzije (AH) u Hvatskoj je visok, a kontrola AH loša. (1-3) U ovoj studiji cilj je bio analizirati trendove u pobolu, liječenju i kontroli AH u istoj ruralnoj populaciji tokom desetogodišnjeg praćenja. Pacijenti i metode: Od 3056 ispitanika uključenih u ENAH studiju, 2361 ih je bilo poželjno za daljnju analizu. Svi stanovnici ovog ruralnog kraja stariji od 18 godina bili su pozvani da sudjeluju i bili su pregledani metodom od vrata do vrata. Trudnice, nepokretni bolesnici vezani za krevet, bolesnici s teški oštećenjima, oni s amputacijom jednoga uda, mentalno oboljeli i dementne osobe nisu bili poželjni za uključenje. Odaziv je bio više od 70%. Arterijski tlak i frekvencija srca su bili mjereni pomoću Omron 6 uređaja sukladno smjernicama Europskog društva za hipertenziju. AH je definirana kao arterijski tlak ≥ 140/90 mmHg i/ili uzimanje antihipertenzivne terapije. Liječena AH je definirana kao uzimanje antihipertenziva u vremenu ispitivanja. Kontrolirana AH je smatrana ukoliko je tlak bio < 140/90 mmHg. Stanovnici su pregledani 2005., 2008., 2010. i 2015. te su analizirani trendovi pobola, kontrole i liječenja AH. Nije nađeno značajne razlike u dobi i spolu unutar različitih dobnih skupina. Rezultati: Pobol od AH se smanjio od 2005. do 2010. godine, no i dalje je vrlo visok (64,1% vs. 55,2%; p = 0,04). Broj liječene AH je u porastu od 2005. do 2015. (26,8% vs. 68,5%; p = 0,001). Broj kontrolirane AH je postupno rastao od 2005., 2008., 2010., do 2015. te je iznosio 11%, 14,5%, 15,1% i 17,3%; p = 0,09). Nađena je značajan pad u prosječnom sistoličkom tlaku tokom godina promatranja (p za trend < 0,001 za sistolički tlak). Zaključak: Pobol od AH u ruralnom dijelu Hrvatske je i dalje vrlo visok. Danas je veći broj liječenih hipertoničara i postoji trend ka boljoj kontroli AH. Ipak, rezultati studije su neprihvatljivi. Velik unos kuhinjske soli, pretilost, loš socioekonomski status i nizak stupanj obrazovanja su najvažniji uzroci loših rezultata.

    Literature

    1. Jelaković B, Zeljković-Vrkić T, Pećin I, Dika Z, Jovanović A, Podobnik D, et al. EH-UH istrazivacke skupine. [Arterial hypertension in Croatia. Results of EH-UH study]. Acta Med Croatica. 2007 Jun;61(3):287-92. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/17629104/
    2. Jelaković B, Premužić V, Čvorišćec D, Erceg I, Fuček M, Jelaković M, et al. Salt Mapping in Croatia. Croatian Action on Salt and Health (CRASH). Kidney Blood Press Res. 2009;32:323. https://www.karger.com/Article/Pdf/243810
    3. Dika Ž, Pećin I, Čvorišćec D, Fištrek M, Fuček M, Karlović K, et al. Salt Intake in a Continental Rural Part of Croatia ‡ Estimated Population 24-h Urinary Sodium Excretion Using Spot Urine Samples. Kidney Blood Press Res. 2009;32:323. https://www.karger.com/Article/Pdf/243810
    Cardiologia Croatica
    Back to search

    Trends in prevalence, treatment and control of hypertension in the continental rural part of Croatia – ENAH study

    Extended Abstract
    Issue3
    Published
    Pages42
    PDF via DOIhttps://doi.org/10.15836/ccar2017.42
    hypertension
    control rate
    salt consumption

    Authors

    Ana Jelaković*ORCIDUniversity of Zagreb School of Medicine, University Hospital Centre Zagreb, Zagreb, Croatia
    Vanja IvkovićUniversity of Zagreb School of Medicine, University Hospital Centre Zagreb, Zagreb, Croatia
    Sandra KaranovićORCIDUniversity of Zagreb School of Medicine, University Hospital Centre Zagreb, Zagreb, Croatia
    Živka DikaUniversity of Zagreb School of Medicine, University Hospital Centre Zagreb, Zagreb, Croatia
    Ivana Vuković BrinarUniversity of Zagreb School of Medicine, University Hospital Centre Zagreb, Zagreb, Croatia
    Lana GellineoUniversity of Zagreb School of Medicine, University Hospital Centre Zagreb, Zagreb, Croatia
    Mirta Abramović BarićOutpatient Clinic for General Medicine Bebrina, Bebrina, Croatia
    Vedran PremužićORCIDUniversity of Zagreb School of Medicine, University Hospital Centre Zagreb, Zagreb, Croatia
    Ranko StevanovićCroatian National Institute for Public Health, Zagreb, Croatia
    Bojan JelakovićORCIDUniversity of Zagreb School of Medicine, University Hospital Centre Zagreb, Zagreb, Croatia

    *Correspondence email: anajelakovic9@gmail.com

    Full Text

    Uvod: Ukupni pobol od arterijske hipertenzije (AH) u Hvatskoj je visok, a kontrola AH loša. (1–3) U ovoj studiji cilj je bio analizirati trendove u pobolu, liječenju i kontroli AH u istoj ruralnoj populaciji tokom desetogodišnjeg praćenja.

    Pacijenti i metode: Od 3056 ispitanika uključenih u ENAH studiju, 2361 ih je bilo poželjno za daljnju analizu. Svi stanovnici ovog ruralnog kraja stariji od 18 godina bili su pozvani da sudjeluju i bili su pregledani metodom od vrata do vrata. Trudnice, nepokretni bolesnici vezani za krevet, bolesnici s teški oštećenjima, oni s amputacijom jednoga uda, mentalno oboljeli i dementne osobe nisu bili poželjni za uključenje. Odaziv je bio više od 70%. Arterijski tlak i frekvencija srca su bili mjereni pomoću Omron 6 uređaja sukladno smjernicama Europskog društva za hipertenziju. AH je definirana kao arterijski tlak ≥ 140/90 mmHg i/ili uzimanje antihipertenzivne terapije. Liječena AH je definirana kao uzimanje antihipertenziva u vremenu ispitivanja. Kontrolirana AH je smatrana ukoliko je tlak bio < 140/90 mmHg. Stanovnici su pregledani 2005., 2008., 2010. i 2015. te su analizirani trendovi pobola, kontrole i liječenja AH. Nije nađeno značajne razlike u dobi i spolu unutar različitih dobnih skupina.

    Rezultati: Pobol od AH se smanjio od 2005. do 2010. godine, no i dalje je vrlo visok (64,1% vs. 55,2%; p = 0,04). Broj liječene AH je u porastu od 2005. do 2015. (26,8% vs. 68,5%; p = 0,001). Broj kontrolirane AH je postupno rastao od 2005., 2008., 2010., do 2015. te je iznosio 11%, 14,5%, 15,1% i 17,3%; p = 0,09). Nađena je značajan pad u prosječnom sistoličkom tlaku tokom godina promatranja (p za trend < 0,001 za sistolički tlak).

    Zaključak: Pobol od AH u ruralnom dijelu Hrvatske je i dalje vrlo visok. Danas je veći broj liječenih hipertoničara i postoji trend ka boljoj kontroli AH. Ipak, rezultati studije su neprihvatljivi. Velik unos kuhinjske soli, pretilost, loš socioekonomski status i nizak stupanj obrazovanja su najvažniji uzroci loših rezultata.

    Literature

    1. 1.
      Jelaković B, Zeljković-Vrkić T, Pećin I, Dika Z, Jovanović A, Podobnik D, et al. EH-UH istrazivacke skupine. [Arterial hypertension in Croatia. Results of EH-UH study]. Acta Med Croatica. 2007 Jun;61(3):287-92.PubMed
    2. 2.
      Jelaković B, Premužić V, Čvorišćec D, Erceg I, Fuček M, Jelaković M, et al. Salt Mapping in Croatia. Croatian Action on Salt and Health (CRASH). Kidney Blood Press Res. 2009;32:323.Link
    3. 3.
      Dika Ž, Pećin I, Čvorišćec D, Fištrek M, Fuček M, Karlović K, et al. Salt Intake in a Continental Rural Part of Croatia ‡ Estimated Population 24-h Urinary Sodium Excretion Using Spot Urine Samples. Kidney Blood Press Res. 2009;32:323.Link