Authors
- Mario Šafer — Virovitica General Hospital, Virovitica, Croatia — ORCID: 0000-0001-8504-6136
- Vedran Pašara — University Hospital Centre Osijek, Osijek, Croatia
- Dunja Vujčić — University Hospital Centre Osijek, Osijek, Croatia
- Aleksandra Lukić — Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Medicine, Osijek, Croatia
- Mirela Jozičić — Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Medicine, Osijek, Croatia
- Dubravka Mihaljević — University Hospital Centre Osijek, Osijek, Croatia
Keywords
chronic hemodialysis, pulse wave velocity, central aortic systolic blood pressure
DOI
https://doi.org/10.15836/ccar2017.76Full Text
Uvod: Parametri središnje hemodinamike, poput centralnog aortalnog tlaka i brzine pulsnog vala, rizični su čimbenici kardiovaskularnog pobola i smrtnosti. Niz studija zabilježio je njihove značajne otklone kod bolesnika sa završnim stadijem kronične bubrežne bolesti (KBB). Cilj ove studije bio je ispitati utjecaj jednog postupka hemodijalize (HD) i tipa krvožilnog pristupa na parametre središnje hemodinamike. Ispitanici i metode: U ovu presječnu studiju uključeno je ukupno 111 bolesnika (65 muškaraca i 46 žena) srednje dobi 65 ± 12 godina u završnom stadiju KBB kojima se nadomješta bubrežna funkcija kroničnom HD u Zavodu za nefrologiju Kliničkog bolničkog centra Osijek. Isključni kriteriji bili su nadomještanje bubrežne funkcije kroničnom HD kraće od tri mjeseca i stanje nakon amputacije udova. Parametri središnje hemodinamike izmjereni su uređajem Agedio B900 prije i nakon jednog postupka HD radi procjene utjecaja HD na središnju hemodinamiku. Anamnestički podaci prikupljeni su iz medicinske arhive. Statistička obrada učinjena je programom SPSS 17.0. Rezultati: Zabilježen je značajan pad vrijednosti središnjeg sistoličkog aortalnog tlaka, središnjeg dijastoličkog aortalnog tlaka i brzine pulsnog vala nakon HD (p < 0,001). Brzina pulsnog vala, augmentacijski tlak i augmentacijski indeks rasli su s dobi (p < 0,001). U bolesnika s pratećom šećernom bolesti zabilježene su više vrijednosti središnjeg sistoličkog aortalnog tlaka prije HD (p = 0,012), središnjeg sistoličkog aortalnog tlaka nakon HD (p = 0,002) i brzine pulsnog vala nakon HD (p = 0,036) u odnosu na ostale bolesnike liječene HD. Nije zabilježena povezanost tipa krvožilnog pristupa s promatranim parametrima središnje hemodinamike. Zaključak: Starija dob i prateća šećerna bolest negativno su povezani s vrijednostima parametara središnje hemodinamike kod bolesnika u završnom stadiju KBB kojima se nadomješta bubrežna funkcija kroničnom HD. Čini se da tip krvožilnog pristupa nije utjecao na promatrane parametre središnje hemodinamike.