Serum uric acid and blood pressure in an European rural population with normal kidney function. Data from the Brisighella heart study (Italy) and ENAH study (Croatia)

    Authors

    Keywords

    uric acid, arterial hypertension, prehypertension

    DOI

    https://doi.org/10.15836/ccar2017.49

    Full Text

    Uvod: Povišena razina urične kiseline uočena je u bolesnika s primarnom hipertenzijom (HT) i prehipertenzijom (PHT). Urična kiselina povezana je s vrijednostima arterijskog tlaka u općoj populaciji još od djetinjstva, a liječenje s inhibitorima ksantin oksidaze postiže se sniženje arterijskog tlaka. Navedeno upućuje na uzročnu vezu urične kiseline na razvoj arterijske hipertenzije. Budući da su podaci za europsku, posebno ruralnu populaciju manjkavi, naš cilj je bio analizirati povezanost urata i arterijskog tlaka u dva ruralna područja, u Hrvatskoj i Italiji. Ispitanici i metode: U ovoj međunarodnoj prospektivnoj dugotrajnoj studiji s praćenjem analizirani su podaci 5162 pojedinca iz BReENa kohorte, originalno iz Brisighella Heart Study (Italija) i ENAH kohorte (Hrvatska). Od ukupnog broja uključenih 1596 (754 muškaraca, 842 žena) je bilo adekvatno za daljnje analize. Isključene su osobe liječene inhibitorima ksantin oksidaze ili antihipertenzivnom terapijom te pojedinci s eGFR < 60 ml/min (MDRD formula). Među ispitanicima bilo je 139 predhipertoničara. Rezultati: Zabilježen je statistički značajan trend u vrijednostima urične kiseline prema kategorijama arterijskog tlaka: normotenzija, prehipertenzija i hipertenzija (276 (IQ 228-330) vs. 294 (IQ 240-342) vs. 307 (IQ 252-360) (p <0.001)). Uočena je statistički značajna korelacija urične kiseline sa sistoličkim i dijastoličkim tlakom (r = 0,192; p < 0,001, r = 0,08; p < 0,001). U multivarijatnoj linearnoj regresijskoj analizi urična kiselina je bila nezavisno povezana sa sistoličkim tlakom nakon prilagodbe za dob, spol, opseg struka, HDL, LDL, TG, eGFR (beta=0,11; p < 0,001); porast od 100 umol/l urične kiseline doveo bi do porasta sistoličkog tlaka za 2,8 mmHg. U prilagođenoj multivarijatnoj logističkoj regresijskoj analizi urična kiselina bila je nezavisni prediktor za hipertenziju, osobe u 4. kvartili vrijednosti urične kiseline imale su viši rizik za hipertenzivne vrijednosti arterijskog tlaka (1,9 [1.2-3.0]), ali ne i prehipertenziju. Zaključak: U europskoj ruralnoj populaciji bez kronične bubrežne bolesti urična kiselina je povezana s arterijskim tlakom i predstavlja nezavisni prediktor za hipertenziju, ali ne i prehipertenziju. Naši rezultati u skladu su s većinom dosadašnjih studija koje ukazuju na moguću uzročnu ulogu, međutim navedeno bi trebalo ispitati u prospektivnim istraživanjima.

    Cardiologia Croatica
    Back to search

    Serum uric acid and blood pressure in an European rural population with normal kidney function. Data from the Brisighella heart study (Italy) and ENAH study (Croatia)

    Extended Abstract
    Issue3
    Published
    Pages49
    PDF via DOIhttps://doi.org/10.15836/ccar2017.49
    uric acid
    arterial hypertension
    prehypertension

    Authors

    Sandra Karanović*ORCIDUniversity of Zagreb School of Medicine, University Hospital Centre Zagreb, Zagreb, Croatia
    Vanja IvkovićUniversity of Zagreb School of Medicine, University Hospital Centre Zagreb, Zagreb, Croatia
    Angelo PariniMedical and Surgical Sciences Department University of Bologna, Bologna, Italy
    Ana JelakovićORCIDUniversity of Zagreb School of Medicine, University Hospital Centre Zagreb, Zagreb, Croatia
    Mirta Abramović BarićOutpatient Clinic for General Medicine Bebrina, Bebrina, Croatia
    Stefano BacchelliMedical and Surgical Sciences Department University of Bologna, Bologna, Italy
    Marcella CagnatiMedical and Surgical Sciences Department University of Bologna, Bologna, Italy
    Arrigo Francesco Giuseppe CiceroMedical and Surgical Sciences Department University of Bologna, Bologna, Italy
    Sergio D'addatoMedical and Surgical Sciences Department University of Bologna, Bologna, Italy
    Daniela Degli EspostiMedical and Surgical Sciences Department University of Bologna, Bologna, Italy
    Mirjana FučekUniversity of Zagreb School of Medicine, University Hospital Centre Zagreb, Zagreb, Croatia
    Elisa GrandiMedical and Surgical Sciences Department University of Bologna, Bologna, Italy
    Jelena KosUniversity of Zagreb School of Medicine, University Hospital Centre Zagreb, Zagreb, Croatia
    Mario LaganovićORCIDUniversity of Zagreb School of Medicine, University Hospital Centre Zagreb, Zagreb, Croatia
    Martina RosticciMedical and Surgical Sciences Department University of Bologna, Bologna, Italy
    Dunja RogićUniversity of Zagreb School of Medicine, University Hospital Centre Zagreb, Zagreb, Croatia
    Ivana Vuković BrinarUniversity of Zagreb School of Medicine, University Hospital Centre Zagreb, Zagreb, Croatia
    Claudio BorghiMedical and Surgical Sciences Department University of Bologna, Bologna, Italy
    Bojan JelakovićORCIDUniversity of Zagreb School of Medicine, University Hospital Centre Zagreb, Zagreb, Croatia

    *Correspondence email: sandra_k910@yahoo.com

    Full Text

    Uvod: Povišena razina urične kiseline uočena je u bolesnika s primarnom hipertenzijom (HT) i prehipertenzijom (PHT). Urična kiselina povezana je s vrijednostima arterijskog tlaka u općoj populaciji još od djetinjstva, a liječenje s inhibitorima ksantin oksidaze postiže se sniženje arterijskog tlaka. Navedeno upućuje na uzročnu vezu urične kiseline na razvoj arterijske hipertenzije. Budući da su podaci za europsku, posebno ruralnu populaciju manjkavi, naš cilj je bio analizirati povezanost urata i arterijskog tlaka u dva ruralna područja, u Hrvatskoj i Italiji.

    Ispitanici i metode: U ovoj međunarodnoj prospektivnoj dugotrajnoj studiji s praćenjem analizirani su podaci 5162 pojedinca iz BReENa kohorte, originalno iz Brisighella Heart Study (Italija) i ENAH kohorte (Hrvatska). Od ukupnog broja uključenih 1596 (754 muškaraca, 842 žena) je bilo adekvatno za daljnje analize. Isključene su osobe liječene inhibitorima ksantin oksidaze ili antihipertenzivnom terapijom te pojedinci s eGFR < 60 ml/min (MDRD formula). Među ispitanicima bilo je 139 predhipertoničara.

    Rezultati: Zabilježen je statistički značajan trend u vrijednostima urične kiseline prema kategorijama arterijskog tlaka: normotenzija, prehipertenzija i hipertenzija (276 (IQ 228-330) vs. 294 (IQ 240-342) vs. 307 (IQ 252-360) (p <0.001)). Uočena je statistički značajna korelacija urične kiseline sa sistoličkim i dijastoličkim tlakom (r = 0,192; p < 0,001, r = 0,08; p < 0,001). U multivarijatnoj linearnoj regresijskoj analizi urična kiselina je bila nezavisno povezana sa sistoličkim tlakom nakon prilagodbe za dob, spol, opseg struka, HDL, LDL, TG, eGFR (beta=0,11; p < 0,001); porast od 100 umol/l urične kiseline doveo bi do porasta sistoličkog tlaka za 2,8 mmHg. U prilagođenoj multivarijatnoj logističkoj regresijskoj analizi urična kiselina bila je nezavisni prediktor za hipertenziju, osobe u 4. kvartili vrijednosti urične kiseline imale su viši rizik za hipertenzivne vrijednosti arterijskog tlaka (1,9 [1.2-3.0]), ali ne i prehipertenziju.

    Zaključak: U europskoj ruralnoj populaciji bez kronične bubrežne bolesti urična kiselina je povezana s arterijskim tlakom i predstavlja nezavisni prediktor za hipertenziju, ali ne i prehipertenziju. Naši rezultati u skladu su s većinom dosadašnjih studija koje ukazuju na moguću uzročnu ulogu, međutim navedeno bi trebalo ispitati u prospektivnim istraživanjima.