Salt intake in the Croatian continental rural population – ENAH study

    Authors

    Keywords

    salt intake, natriuria, blood pressure

    DOI

    https://doi.org/10.15836/ccar2017.50

    Full Text

    Uvod: Rezultati naših prethodnih istraživanja potvrdili su da je unos soli (24-satno mapiranje) u Hrvatskoj preko 11 g/dan. Unos soli bio je viši u ruralnim nego gradskim područjima. Hrvatska nacionalna kampanja započela je 2008. Naš cilj bio je analizirati trendove u unosu soli u ruralnom području u prethodnom razdoblju. Ispitanici i metode: Od 3056 pojedinaca uključenih u ENAH studiju, 2259 (868 muškaraca, 1391 žena) uključeni su u daljnje analize. Svi ispitanici stariji od 18 iz analiziranog ruralnog područja pozvani su na sudjelovanje; istraživanje je provođeno po principu “od vrata do vrata”. Trudnice, bolesnici s terminalnim bolestima vezani uz krevet, osobe s teškom invalidnošću, pojedinci s amputiranim udom/udovima, imobilizirani, mentalno bolesni ili osobe s teškom demencijom nisu uključeni u studiju. Stopa sudjelovanja bila je > 70%. Unos soli procijenjen je iz uzorka prvog jutarnjeg urina koristeći Intersalt formulu. Arterijski tlak (AT) mjeren je pomoću Omron 6 uređaja slijedeći ESH smjernice. Stanovništvo je pregledavano 3 puta: 2008., 2010. i 2015. te su analizirani unos soli i povezanost s AT. Nije bilo razlike u spolu ili dobi ispitanika u 3 navedene godine istraživanja. Rezultati: U 2008., 2010., 2015. unos soli u cijeloj skupini bio je: 10,5 (8,7-12,2); 10,2 (8,4-12,1); 10,9 (9,5-12,2). U muškaraca: 10,4 (8,8-12,2); 10,1 (8,5-12,1); 10,9 (9,3-12,3); u žena: 10,6 (8,6-12,3); 10,4 (8,4-12,1); 10,9 (9,6-12,1). Nismo našli trend smanjenja unosa soli, nije bilo razlika u spolu. Značajna korelacija unosa soli i sistoličkog i dijastoličkog tlaka pronađena je za cijelu skupinu (r = 0,32; r = 0,18; oboje p > 0,001); za muškarce (r = 0,29; r = 0,134; oboje p = 0,01) i za žene (r = 0,35; r = 0,21; oboje p > 0,001). Zaključak: Svjesni smo mnogih mana određivanja unosa soli metodom slučajnog uzorka urina. Ipak, koristeći istu metodu i istu formulu na istoj populaciji, smatramo da naše rezultate možemo pouzdano koristiti za određivanje trenda unosa soli u ruralnom području. Uočena je značajna korelacija s AT što potvrđuje naše prijašnje rezultate. Unatoč tome što je hrvatska nacionalna kampanja započela prije 10 godina, unos soli u ruralnom području je vrlo visok i bez promjene u navedenom razdoblju, što ukazuje na potrebu ulaganja dodatnih napora kako bi se unos soli smanjio.

    Cardiologia Croatica
    Back to search

    Salt intake in the Croatian continental rural population – ENAH study

    Extended Abstract
    Issue3
    Published
    Pages50
    PDF via DOIhttps://doi.org/10.15836/ccar2017.50
    salt intake
    natriuria
    blood pressure

    Authors

    Sandra Karanović*ORCIDUniversity of Zagreb School of Medicine, University Hospital Centre Zagreb, Zagreb, Croatia
    Ana JelakovićORCIDUniversity of Zagreb School of Medicine, University Hospital Centre Zagreb, Zagreb, Croatia
    Vanja IvkovićUniversity of Zagreb School of Medicine, University Hospital Centre Zagreb, Zagreb, Croatia
    Živka DikaUniversity of Zagreb School of Medicine, University Hospital Centre Zagreb, Zagreb, Croatia
    Viktor DomislovićUniversity of Zagreb School of Medicine, University Hospital Centre Zagreb, Zagreb, Croatia
    Krešimir ĐapićUniversity of Zagreb School of Medicine, University Hospital Centre Zagreb, Zagreb, Croatia
    Lana GellineoUniversity of Zagreb School of Medicine, University Hospital Centre Zagreb, Zagreb, Croatia
    Ema IvandićUniversity of Zagreb School of Medicine, University Hospital Centre Zagreb, Zagreb, Croatia
    Josipa JosipovićUniversity Hospital Centre «Sestre milosrdnice», Zagreb, Croatia
    Ivana Vuković BrinarUniversity of Zagreb School of Medicine, University Hospital Centre Zagreb, Zagreb, Croatia
    Jelena KosUniversity of Zagreb School of Medicine, University Hospital Centre Zagreb, Zagreb, Croatia
    Mario LaganovićUniversity of Zagreb School of Medicine, University Hospital Centre Zagreb, Zagreb, Croatia
    Tajana Željković VrkićUniversity of Zagreb School of Medicine, University Hospital Centre Zagreb, Zagreb, Croatia
    Ljiljana FodorORCIDUniversity Hospital Centre «Sestre milosrdnice», Zagreb, Croatia
    Vesna MatijevićOutpatient Clinic for General Medicine Slavonski Kobaš, Slavonski Kobaš, Croatia
    Mirjana FučekUniversity of Zagreb School of Medicine, University Hospital Centre Zagreb, Zagreb, Croatia
    Josip ČuligAndrija Stampar Teaching Institute of Public Health, Zagreb, Croatia
    Ranko StevanovićCroatian National Institute of Public Health, Zagreb, Croatia
    Bojan JelakovićORCIDUniversity of Zagreb School of Medicine, University Hospital Centre Zagreb, Zagreb, Croatia

    *Correspondence email: sandra_k910@yahoo.com

    Full Text

    Uvod: Rezultati naših prethodnih istraživanja potvrdili su da je unos soli (24-satno mapiranje) u Hrvatskoj preko 11 g/dan. Unos soli bio je viši u ruralnim nego gradskim područjima. Hrvatska nacionalna kampanja započela je 2008. Naš cilj bio je analizirati trendove u unosu soli u ruralnom području u prethodnom razdoblju.

    Ispitanici i metode: Od 3056 pojedinaca uključenih u ENAH studiju, 2259 (868 muškaraca, 1391 žena) uključeni su u daljnje analize. Svi ispitanici stariji od 18 iz analiziranog ruralnog područja pozvani su na sudjelovanje; istraživanje je provođeno po principu “od vrata do vrata”. Trudnice, bolesnici s terminalnim bolestima vezani uz krevet, osobe s teškom invalidnošću, pojedinci s amputiranim udom/udovima, imobilizirani, mentalno bolesni ili osobe s teškom demencijom nisu uključeni u studiju. Stopa sudjelovanja bila je > 70%. Unos soli procijenjen je iz uzorka prvog jutarnjeg urina koristeći Intersalt formulu. Arterijski tlak (AT) mjeren je pomoću Omron 6 uređaja slijedeći ESH smjernice. Stanovništvo je pregledavano 3 puta: 2008., 2010. i 2015. te su analizirani unos soli i povezanost s AT. Nije bilo razlike u spolu ili dobi ispitanika u 3 navedene godine istraživanja.

    Rezultati: U 2008., 2010., 2015. unos soli u cijeloj skupini bio je: 10,5 (8, 7–12, 2); 10,2 (8, 4–12, 1); 10,9 (9, 5–12, 2). U muškaraca: 10,4 (8, 8–12, 2); 10,1 (8, 5–12, 1); 10,9 (9, 3–12, 3); u žena: 10,6 (8, 6–12, 3); 10,4 (8, 4–12, 1); 10,9 (9, 6–12, 1). Nismo našli trend smanjenja unosa soli, nije bilo razlika u spolu. Značajna korelacija unosa soli i sistoličkog i dijastoličkog tlaka pronađena je za cijelu skupinu (r = 0,32; r = 0,18; oboje p > 0,001); za muškarce (r = 0,29; r = 0,134; oboje p = 0,01) i za žene (r = 0,35; r = 0,21; oboje p > 0,001).

    Zaključak: Svjesni smo mnogih mana određivanja unosa soli metodom slučajnog uzorka urina. Ipak, koristeći istu metodu i istu formulu na istoj populaciji, smatramo da naše rezultate možemo pouzdano koristiti za određivanje trenda unosa soli u ruralnom području. Uočena je značajna korelacija s AT što potvrđuje naše prijašnje rezultate. Unatoč tome što je hrvatska nacionalna kampanja započela prije 10 godina, unos soli u ruralnom području je vrlo visok i bez promjene u navedenom razdoblju, što ukazuje na potrebu ulaganja dodatnih napora kako bi se unos soli smanjio.