Salt and the child

    Authors

    Keywords

    table salt, child, prevention, arterial hypertension

    DOI

    https://doi.org/10.15836/ccar2017.83

    Full Text

    Vitalni statistički pokazatelji ukazuju na činjenicu da se u Republika Hrvatska nalazi u vrlo nepovoljnim demografskim trendovima. U takvoj situaciji osobitu pozornost treba posvetiti poboljšanju zdravstvenog stanja i kvalitete života svakog djeteta. Dječja je dob vrijeme kada se usvajaju obrasci zdravstvenog funkcioniranja i to je vrijeme kada treba početi s primarnom prevencijom kroničnih nezaraznih bolesti s posebnim osvrtom na prevenciju arterijske hipertenzije. Povišeni arterijski tlak u djece čimbenik je rizika za arterijsku hipertenziju u odrasloj dobi. Kao i kod odraslih, u djece je utvrđena pozitivna korelacija između povećanog unosa soli i razvoja arterijske hipertenzije. Meta-analiza koju je napravila Svjetska zdravstvena organizacija pokazuje da smanjenje unosa soli u djece dovodi do sniženja i sistoličkog (0,84 mmHg) i dijastoličkog (0,87 mmHg) tlaka. Značajnija sniženja arterijskog tlaka primijećena su kod djevojčica u odnosu na dječake1. Dojenčad svoju potrebu za soli zadovoljava majčinim mlijekom. Ukoliko se dijete ne doji, nego se koristi umjetna prehrana, važno je biti pažljiv kod pripreme obroka između ostalog i zbog preporučene količine soli. Kravlje mlijeko sadrži veću količinu soli u odnosu na majčino i dolazi do značajnog porasta unosa soli kada ga dijete počne konzumirati. Kad dijete počne jesti hranu kao i ostatak obitelji, važno je da se hrana dodatno ne soli. Preporučene maksimalne količine soli za djecu od prve do treće godine su 2 g dnevno, od četvrte do šeste godine 3 g, a od sedme do desete godine 5 g. Za djecu stariju od 11 godina dopuštene količine unosa su 6 g dnevno (1, 2). Djeca u pubertetu, a osobito srednjoškolci su u najvećoj opasnosti od konzumacije visoke količine soli jer se hrane izvan kuće, a prehrana im se često sastoji od pizze, čipsa i peciva. U našoj zemlji organizirana je prehrana u vrtićima, osnovnim školama i na fakultetima, dok populacija srednjoškolaca koji su u velikom riziku za prekomjerni unos soli nemaju organiziranu prehranu. Prema rezultatima dostupnima u literaturi, može se zaključiti da dječaci unose više soli od djevojčica i da taj unos raste s dobi. Unos je veći od preporučenog u svim dobnim skupinama (3). Unos soli u dojenčadi starih od 6 do 11 mjeseci iznosi 1,25 grama dnevno, a u djece u dobi jedne do dvije godine 4,27 grama dnevno (4). Prema istraživanju provedenom u SAD-u u kojem su sudjelovali ispitanici iz NHANES studije, djeca u dobi od 8 do 18 godina dnevno unose u prosjeku 8,6 grama soli, gotovo isto kao i odrasli. U Hrvatskoj djeca prosječno unose 8,9 grama soli dnevno (5). Prevenciju arterijske hipertenzije možemo započeti već u ranoj dojenačkoj dobi ulaskom patronažne sestre u obitelj gdje ona svakodnevno podupire dojenje i pravilnu prehranu, nastaviti kroz vrtićku dob uz edukaciju o zdravoj prehrani i važnosti kretanja od strane zdravstvenih voditeljica, kroz organizaciju i radionice zdrave prehrane u osnovnim školama. Svakako bi trebalo potaknuti inicijativu o organizaciji radionica zdrave prehrane s naglaskom na smanjenje unosa soli i važnosti kretanja u srednjim školama i tako smanjiti rizik od razvoja arterijske hipertenzije u odrasloj populaciji.

    Literature

    1. World Health Organization. Guideline: Sodium intake for children and adults. WHO. Geneva, 2012. (20.2.2017). http://apps.who.int/iris/bitstream/10665/77985/1/9789241504836_eng.pdf
    2. CASH. NICE Public Health Guidance: Prevention of Cardiovascular Disease, 2013. (20.2.2017). http://www.actiononsalt.org.uk/salthealth/Recommendations%20on%20salt/42503.html
    3. Elliott P, Brown I. Sodium intakes around the world. Backgorund document prepared for the Forum and Technical meeting on Reducing Salt Intake in Populations (Paris 5th -7th October 2006). WHO Geneva, 2007. (20.2.2017). http://www.who.int/dietphysicalactivity/Elliot-brown-2007.pdf
    4. Heird WC, Ziegler P, Reidy K, Briefel R. Current electrolyte intakes of infants and toddlers. J Am Diet Assoc. 2006 Jan;106(1) Suppl 1:S43–51. https://doi.org/10.1016/j.jada.2005.09.043
    5. Kaić-Rak A, Pucarin-Cvetković J, Degač-Antonić K, Laido Z. Unos soli u prehrani školske djece u RH. HINEKA. 2009;24:103.
    Cardiologia Croatica
    Back to search

    Salt and the child

    Extended Abstract
    Issue3
    Published
    Pages83
    PDF via DOIhttps://doi.org/10.15836/ccar2017.83
    table salt
    child
    prevention
    arterial hypertension

    Authors

    Snježana Fusić*ORCIDUniversity Children's Hospital Zagreb, Zagreb, Croatia

    *Correspondence email: sfusic@kdb.hr

    Full Text

    Vitalni statistički pokazatelji ukazuju na činjenicu da se u Republika Hrvatska nalazi u vrlo nepovoljnim demografskim trendovima. U takvoj situaciji osobitu pozornost treba posvetiti poboljšanju zdravstvenog stanja i kvalitete života svakog djeteta. Dječja je dob vrijeme kada se usvajaju obrasci zdravstvenog funkcioniranja i to je vrijeme kada treba početi s primarnom prevencijom kroničnih nezaraznih bolesti s posebnim osvrtom na prevenciju arterijske hipertenzije. Povišeni arterijski tlak u djece čimbenik je rizika za arterijsku hipertenziju u odrasloj dobi.

    Kao i kod odraslih, u djece je utvrđena pozitivna korelacija između povećanog unosa soli i razvoja arterijske hipertenzije. Meta-analiza koju je napravila Svjetska zdravstvena organizacija pokazuje da smanjenje unosa soli u djece dovodi do sniženja i sistoličkog (0,84 mmHg) i dijastoličkog (0,87 mmHg) tlaka. Značajnija sniženja arterijskog tlaka primijećena su kod djevojčica u odnosu na dječake1. Dojenčad svoju potrebu za soli zadovoljava majčinim mlijekom. Ukoliko se dijete ne doji, nego se koristi umjetna prehrana, važno je biti pažljiv kod pripreme obroka između ostalog i zbog preporučene količine soli. Kravlje mlijeko sadrži veću količinu soli u odnosu na majčino i dolazi do značajnog porasta unosa soli kada ga dijete počne konzumirati. Kad dijete počne jesti hranu kao i ostatak obitelji, važno je da se hrana dodatno ne soli. Preporučene maksimalne količine soli za djecu od prve do treće godine su 2 g dnevno, od četvrte do šeste godine 3 g, a od sedme do desete godine 5 g. Za djecu stariju od 11 godina dopuštene količine unosa su 6 g dnevno (1, 2). Djeca u pubertetu, a osobito srednjoškolci su u najvećoj opasnosti od konzumacije visoke količine soli jer se hrane izvan kuće, a prehrana im se često sastoji od pizze, čipsa i peciva. U našoj zemlji organizirana je prehrana u vrtićima, osnovnim školama i na fakultetima, dok populacija srednjoškolaca koji su u velikom riziku za prekomjerni unos soli nemaju organiziranu prehranu.

    Prema rezultatima dostupnima u literaturi, može se zaključiti da dječaci unose više soli od djevojčica i da taj unos raste s dobi. Unos je veći od preporučenog u svim dobnim skupinama (3). Unos soli u dojenčadi starih od 6 do 11 mjeseci iznosi 1,25 grama dnevno, a u djece u dobi jedne do dvije godine 4,27 grama dnevno (4). Prema istraživanju provedenom u SAD-u u kojem su sudjelovali ispitanici iz NHANES studije, djeca u dobi od 8 do 18 godina dnevno unose u prosjeku 8,6 grama soli, gotovo isto kao i odrasli. U Hrvatskoj djeca prosječno unose 8,9 grama soli dnevno (5).

    Prevenciju arterijske hipertenzije možemo započeti već u ranoj dojenačkoj dobi ulaskom patronažne sestre u obitelj gdje ona svakodnevno podupire dojenje i pravilnu prehranu, nastaviti kroz vrtićku dob uz edukaciju o zdravoj prehrani i važnosti kretanja od strane zdravstvenih voditeljica, kroz organizaciju i radionice zdrave prehrane u osnovnim školama. Svakako bi trebalo potaknuti inicijativu o organizaciji radionica zdrave prehrane s naglaskom na smanjenje unosa soli i važnosti kretanja u srednjim školama i tako smanjiti rizik od razvoja arterijske hipertenzije u odrasloj populaciji.

    Literature

    1. 1.
      World Health Organization. Guideline: Sodium intake for children and adults. WHO. Geneva, 2012. (20.2.2017).Link
    2. 2.
      CASH. NICE Public Health Guidance: Prevention of Cardiovascular Disease, 2013. (20.2.2017).Link
    3. 3.
      Elliott P, Brown I. Sodium intakes around the world. Backgorund document prepared for the Forum and Technical meeting on Reducing Salt Intake in Populations (Paris 5th -7th October 2006). WHO Geneva, 2007. (20.2.2017).Link
    4. 4.
      Heird WC, Ziegler P, Reidy K, Briefel R. Current electrolyte intakes of infants and toddlers. J Am Diet Assoc. 2006 Jan;106(1) Suppl 1:S43–51.DOI
    5. 5.
      Kaić-Rak A, Pucarin-Cvetković J, Degač-Antonić K, Laido Z. Unos soli u prehrani školske djece u RH. HINEKA. 2009;24:103.