Authors
- Mirjana Mihalić — University Hospital Centre Zagreb, Zagreb, Croatia — ORCID: 0000-0003-1035-8404
Keywords
arterial hypertension, table salt, food
DOI
https://doi.org/10.15836/ccar2017.82Full Text
Povišeni arterijski tlak ima gotovo četvrtina odraslog stanovništva u svijetu (26,4%), uključujući i milijun Hrvata (37%). Arterijska hipertenzija je jedan od glavnih uzroka kardiovaskularnih bolesti, moždanog udara i bolesti bubrega. Godišnje se za liječenje troši više od 300 milijardi dolara. Jedan od uzročnika arterijske hipertenzije je prekomjeran unos kuhinjske soli. Preporuka SZO je 5 g dnevno, a u Hrvatskoj se prosječno unosi kuhinjske soli 11,6 g dnevno. Na Prvom Hrvatskom kongresu o hipertenziji 2006. godine donesena je Deklaracija o važnosti započimanja nacionalne kampanje za smanjivanje konzumacije kuhinjske soli. U proteklih deset godina pokrenute su brojne kampanje s ciljem smanjenja unosa kuhinjske soli (suradnja između vlade i industrije hrane o postupnom smanjenju kuhinjske soli u prerađenoj hrani). Zakonom je propisano smanjivanje sadržaja soli u prerađenoj hrani. Donesen je strateški plan smanjenja prekomjernog unosa kuhinjske soli u Republici Hrvatskoj 2014. – 2019. čime se pridružujemo planu SZO i UN o smanjenju unosa kuhinjske soli za 30% do 2025. godine. To možemo postići informiranjem potrošača o količini soli u hrani, kontinuiranom edukacijom, partnerskim odnosom prehrambene industrije i ugostitelja te na tržištu osiguravanjem hrane sa smanjenim udjelom soli. Do sada je kod nekih proizvođača došlo do smanjena udjela kuhinjske soli u kruhu i pekarskim proizvodima, zatim u mesnim proizvodima. Na tržištu imamo sol sa smanjenim udjelom natrija. Smanjenim unosom NaCl-a za 3 g dnevno možemo smanjiti učestalost arterijske hipertenzije za 16-24% kod žena i 22-34% kod muškaraca.