Masked uncontrolled hypertension in cardiology outpatient practice

    Authors

    Keywords

    masked hypertension, ambulatory blood pressure monitoring, fixed combination treatment

    DOI

    https://doi.org/10.15836/ccar2017.60

    Full Text

    Uvod: Mjerenje arterijskog tlaka (AT) u liječničkoj ordinaciji često ne daje potpunu informaciju o dobro ili loše reguliranoj arterijskoj hipertenziji (AH). Potpunije podatke dobivamo iz bolesničkog dnevnika samomjerenja, a najtočnije kontinuiranim 24-satnim mjerenjem AT-a (KMAT). Cilj istraživanja je utvrditi incidenciju nekontrolirane maskirane AT u bolesnika praćenih u kardiološkoj ambulanti tijekom 12 mjeseci. Pacijenti i metode: Retrospektivno su analizirani podaci za 714 bolesnika (prosječne dobi 74 ± 10,2 godine), 328 (46%) bilo je muškaraca i 386 (54%) žena. 228 (32%) bolesnika praćeno je samo zbog AH, 371 (52%) bolesnik imao je koronarnu bolest srca, a 243 (35%) dijabetes, 186 (26%) atrijsku fibrilaciju i druge komorbiditete u manjim udjelima. Svi bolesnici su imali u terapiji najmanje dva antihipertenziva, a lijekovi su obuhvaćali skupine: ACE inihibitori/ARB, beta blokatori, Ca antagonisti, dijuretici + ostala terapija ovisno o dijagnozama: statini, hipoglikemici, antikoagulantni i antiagregacijski lijekovi. Bolesnici su tijekom praćenja u dva navrata snimali KMAT. Rezultati: U prvom mjerenju KMAT-om nađeno je 157 bolesnika (22%) s vrijednostima AT-a višim od 140/90 mmHg, odnosno noću 120/80 mmHg, iako su na pregledu kod liječnika obiteljske medicine i u kardiološkoj ambulanti imali vrijednosti AT ≤ 135/85 mmHg. U kontrolnom mjerenju KMAT-om nakon 3 do 6 mjeseci od korekcije terapije uvođenjem kombiniranih antihipertenziva (posebice s tri aktivne supstance) samo 57 (8%) bolesnika imalo je i dalje nereguliranu maskiranu AT, a svi su bili dijabetičari. Zaključak: Uporaba KMAT-a nužna je za otkrivanje neregulirane maskirane AH i optimizaciju medikamentnog liječenja. Suradljivost bolesnika poboljšava se uvođenjem kombiniranih antihipertenziva. U dijabetičkih bolesnika najteže smo postizali dobro reguliranu AH.

    Cardiologia Croatica
    Back to search

    Masked uncontrolled hypertension in cardiology outpatient practice

    Extended Abstract
    Issue3
    Published
    Pages60
    PDF via DOIhttps://doi.org/10.15836/ccar2017.60
    masked hypertension
    ambulatory blood pressure monitoring
    fixed combination treatment

    Authors

    Martina Lovrić Benčić*ORCIDUniversity of Zagreb School of Medicine, University Hospital Centre Zagreb, Zagreb, Croatia
    Gregor EderORCIDUniversity of Zagreb School of Medicine, Zagreb, Croatia
    Marina MihajlovićUniversity of Zagreb School of Medicine, University Hospital Centre Zagreb, Zagreb, Croatia

    *Correspondence email: martina.lovric@zg.t-com.hr

    Full Text

    Uvod: Mjerenje arterijskog tlaka (AT) u liječničkoj ordinaciji često ne daje potpunu informaciju o dobro ili loše reguliranoj arterijskoj hipertenziji (AH). Potpunije podatke dobivamo iz bolesničkog dnevnika samomjerenja, a najtočnije kontinuiranim 24-satnim mjerenjem AT-a (KMAT). Cilj istraživanja je utvrditi incidenciju nekontrolirane maskirane AT u bolesnika praćenih u kardiološkoj ambulanti tijekom 12 mjeseci.

    Pacijenti i metode: Retrospektivno su analizirani podaci za 714 bolesnika (prosječne dobi 74 ± 10,2 godine), 328 (46%) bilo je muškaraca i 386 (54%) žena. 228 (32%) bolesnika praćeno je samo zbog AH, 371 (52%) bolesnik imao je koronarnu bolest srca, a 243 (35%) dijabetes, 186 (26%) atrijsku fibrilaciju i druge komorbiditete u manjim udjelima. Svi bolesnici su imali u terapiji najmanje dva antihipertenziva, a lijekovi su obuhvaćali skupine: ACE inihibitori/ARB, beta blokatori, Ca antagonisti, dijuretici + ostala terapija ovisno o dijagnozama: statini, hipoglikemici, antikoagulantni i antiagregacijski lijekovi. Bolesnici su tijekom praćenja u dva navrata snimali KMAT.

    Rezultati: U prvom mjerenju KMAT-om nađeno je 157 bolesnika (22%) s vrijednostima AT-a višim od 140/90 mmHg, odnosno noću 120/80 mmHg, iako su na pregledu kod liječnika obiteljske medicine i u kardiološkoj ambulanti imali vrijednosti AT ≤ 135/85 mmHg. U kontrolnom mjerenju KMAT-om nakon 3 do 6 mjeseci od korekcije terapije uvođenjem kombiniranih antihipertenziva (posebice s tri aktivne supstance) samo 57 (8%) bolesnika imalo je i dalje nereguliranu maskiranu AT, a svi su bili dijabetičari.

    Zaključak: Uporaba KMAT-a nužna je za otkrivanje neregulirane maskirane AH i optimizaciju medikamentnog liječenja. Suradljivost bolesnika poboljšava se uvođenjem kombiniranih antihipertenziva. U dijabetičkih bolesnika najteže smo postizali dobro reguliranu AH.