Hypertensive crisis: a case report

    Authors

    Keywords

    arterial hypertension, patient,nurse

    DOI

    https://doi.org/10.15836/ccar2017.85

    Full Text

    Uvod: Arterijska hipertenzija je vodeći uzrok kardiovaskularnog komorbiditeta i smrtnosti te znatno pridonosi razvijanju kronične bubrežne bolesti, srčanog i moždanog udara. Zbog neredovitog kontroliranja arterijskog tlaka i/ili nepravilnog uzimanja lijekova može nastupiti hipertenzivna kriza koja se definira kao znatan porast sistoličkog arterijskog tlaka > 180 mmHg i dijastoličkog arterijskog tlaka > 120 mmHg. (1) Prikaz slučaja: 34-godišnje bolesnice s pozitivnom obiteljskom anamnezom hipertenzije zaprimljena je nakon pregleda u hitnoj oftalmološkoj službi zbog smetnji vida i novootkrivene hipertenzivne krize s vrijednostima arterijskog tlaka od 230/130 mmHg. Liječenje započinje u jedinici intenzivnog liječenja pod monitoriranjem vitalnih funkcija uz parenteralnu primjenu urapidila (antagonist alfa-adrenergičkih receptora koji ima periferni i centralni mehanizam djelovanja) i gliceriltrinitratom (dilatira krvne žile i olakšava rad srca i protok krvotoka). Po stabilizaciji pacijentica se premješta na odjel na daljnju obradu i liječenje. Od terapije se nastavlja s urapidilom peroralno, uvodi se diuretik, beta blokator te antagonist kalcija i vazodilatator. Uz praćenje općeg stanja i mjerenja vitalnih funkcija te diureze bitan čimbenik u postavljanju konačne dijagnoze su laboratorijske pretrage, radiološke pretrage, 24-satno kontinuirano mjerenje arterijskog tlaka i specifičan kaptoprilski test. Zaključak: U središtu cijelog procesa liječenja i dijagnosticiranja je bolesnik, a sestrinska uloga je edukacija i briga te da time omogući osjećaj sigurnosti i povjerenja bolesnika. (2) Potrebno je omogućiti da bolesnik donosi odluke i da prati simptome i znakove bolesti.

    Literature

    1. Hajdić S. Hipertenzivna kriza. Sestrinski glasnik. 2014;19(2):147-150. https://doi.org/10.11608/sgnj.2014.19.031
    2. Šepec S. Kompetencije medicinskih sestara opće zdravstvene njege. Hrvatska komora medicinskih sestara. (20. 2. 2017). http://www.hkms.hr/data/1316431477_292_mala_kompetencije_18062011_kompletno.pdf
    Cardiologia Croatica
    Back to search

    Hypertensive crisis: a case report

    Extended Abstract
    Issue3
    Published
    Pages85
    PDF via DOIhttps://doi.org/10.15836/ccar2017.85
    arterial hypertension
    patient,nurse

    Authors

    Maja Bešić*ORCIDUniversity Hospital Centre Zagreb, Zagreb, Croatia

    *Correspondence email: maja0403@gmail.com

    Full Text

    Uvod: Arterijska hipertenzija je vodeći uzrok kardiovaskularnog komorbiditeta i smrtnosti te znatno pridonosi razvijanju kronične bubrežne bolesti, srčanog i moždanog udara. Zbog neredovitog kontroliranja arterijskog tlaka i/ili nepravilnog uzimanja lijekova može nastupiti hipertenzivna kriza koja se definira kao znatan porast sistoličkog arterijskog tlaka > 180 mmHg i dijastoličkog arterijskog tlaka > 120 mmHg. (1)

    Prikaz slučaja: 34-godišnje bolesnice s pozitivnom obiteljskom anamnezom hipertenzije zaprimljena je nakon pregleda u hitnoj oftalmološkoj službi zbog smetnji vida i novootkrivene hipertenzivne krize s vrijednostima arterijskog tlaka od 230/130 mmHg. Liječenje započinje u jedinici intenzivnog liječenja pod monitoriranjem vitalnih funkcija uz parenteralnu primjenu urapidila (antagonist alfa-adrenergičkih receptora koji ima periferni i centralni mehanizam djelovanja) i gliceriltrinitratom (dilatira krvne žile i olakšava rad srca i protok krvotoka). Po stabilizaciji pacijentica se premješta na odjel na daljnju obradu i liječenje. Od terapije se nastavlja s urapidilom peroralno, uvodi se diuretik, beta blokator te antagonist kalcija i vazodilatator. Uz praćenje općeg stanja i mjerenja vitalnih funkcija te diureze bitan čimbenik u postavljanju konačne dijagnoze su laboratorijske pretrage, radiološke pretrage, 24-satno kontinuirano mjerenje arterijskog tlaka i specifičan kaptoprilski test.

    Zaključak: U središtu cijelog procesa liječenja i dijagnosticiranja je bolesnik, a sestrinska uloga je edukacija i briga te da time omogući osjećaj sigurnosti i povjerenja bolesnika. (2) Potrebno je omogućiti da bolesnik donosi odluke i da prati simptome i znakove bolesti.

    Literature

    1. 1.
      Hajdić S. Hipertenzivna kriza. Sestrinski glasnik. 2014;19(2):147-150.DOI
    2. 2.
      Šepec S. Kompetencije medicinskih sestara opće zdravstvene njege. Hrvatska komora medicinskih sestara. (20. 2. 2017).Link