Authors

• Verica Kralj — Croatian National Institute for Public Health, Zagreb, Croatia — ORCID: 0000-0002-4623-828X
• Marijan Erceg — Croatian National Institute for Public Health, Zagreb, Croatia — ORCID: 0000-0002-7720-9422
• Petra Čukelj — Croatian National Institute for Public Health, Zagreb, Croatia — ORCID: 0000-0002-2292-2167

Keywords

arterial hypertension, disability, epidemiology

DOI

Full Text

Uvod: Arterijska hipertenzija predstavlja globalnu epidemiju i vodeći čimbenik rizika za smrtnost i dizabilitet na globalnoj razini. U ovom radu analiziramo razlike u prevalenciji, svjesnosti, terapiji, i kontroli arterijske hipertenzije u svijetu i Hrvatskoj te trendove u prevalenciji povišenog arterijskog tlaka. Materijal i metode: Za potrebe ove analize pretraživana je literatura iz MEDLINE baze s epidemiološkim istraživanjima arterijske hipertenzije i studije globalnog opterećenja bolestima. Za graničnu vrijednost povišenog arterijskog tlaka uzimana je vrijednost 140/90 mmHg. Rezultati: Prema procjenama 18% svih smrti na razini svijeta pripisivo je hipertenziji. Oko 40% osoba starijih od 25 godina u svijetu ima povišeni arterijski tlak, što je oko milijardu ljudi, a prema procjenama taj broj bi se mogao povećati na 1,5 milijardu do 2025. godine. Razvijene zemlje uglavnom bilježe nižu prevalenciju, a slabije razvijene zemlje višu prevalenciju hipertenzije (1). Gotovo 50% osoba s hipertenzijom ne zna da ima povišeni arterijski tlak, a pola onih koji znaju za svoj povišeni tlak ne liječe se (2). Prema studiji globalnog opterećenja bolestima iz 2010. godine arterijska hipertenzija je vodeći čimbenik rizika, odgovorna za oko 7% DALYs- prilagođenih godina života s dizabilitetom te oko 9,4 milijuna smrti, dok je 1990. godine hipertenzija bila na 4. mjestu kao čimbenik rizika globalnog opterećenja bolestima (3). Dobno standardizirana stopa hipertenzije opada zadnjih tridesetak godina na globalnoj razini, smanjujući se za 1 mmHg po jednom desetljeću od 1980. do 2008. Međutim, broj osoba s hipertenzijom se povećao s 605 na 978 milijuna, zbog starenja i porasta populacije (1). Postoje značajne geografske razlike u opterećenju hipertenzijom, a oko 80% opterećenja pripisivo hipertenziji je u zemljama niskog i srednje visokog dohotka (4). Istraživanjima provedenim u Hrvatskoj 2003. godine hipertenzija je zabilježena u 45,6% muškaraca i 43% žena odrasle dobi, a svega 58,6% osoba s hipertenzijom bilo je svjesno svoje bolesti, od njih se liječilo 48,4%, a samo 14,8% njih imalo je kontrolirani tlak. U studiji EH-UH provedenoj 2005. godine prevalencija je iznosila 37,5%, a što je u razini prevalencije nekih zapadnoeuropskih zemalja. Godine 2014./2015. u Hrvatskoj je provedena EHIS anketa (European Health Interview Survey) (5), u kojoj je prema izjavama samih ispitanika 26,8% žena i 22,3% muškaraca u proteklih 12 mjeseci imalo povišeni arterijski tlak. Zaključak: Arterijska hipertenzija predstavlja vodeći javnozdravstveni problem na globalnoj razini i u Hrvatskoj, zbog visoke prevalencije, nedovoljne svjesnosti, terapije i kontrole, bez obzira na dostupna znanja o mogućnosti prevencije i liječenja. Stoga je neophodno provoditi mjere primarne prevencije na populacijskoj razini, koje uključuju odgovarajuću javnozdravstvenu legislativu i strategiju te edukaciju stanovništva.

Literature

1. NCD Risk Factor Collaboration (NCD-RisC). Worldwide trends in blood pressure from 1975 to 2015:a pooled analysis of 1479 population-based measurement studies with 19·1 million participants. Lancet. 2017 Jan 7;389(10064):37–55. https://doi.org/10.1016/S0140-6736(16)31919-5
2. Rahimi K, Emdin CA, MacMahon S. The Epidemiology of Blood Pressure and Its Worldwide Management. Circ Res. 2015 Mar 13;116(6):925–36. https://doi.org/10.1161/CIRCRESAHA.116.304723
3. Lim SS, Vos T, Flaxman AD, Danaei G, Shibuya K, Adair-Rohani H, et al. A comparative risk assessment of burden of disease and injury attributable to 67 risk factors and risk factor clusters in 21 regions, 1990-2010: a systematic analysis for the Global Burden of Disease Study 2010. Lancet. 2012 Dec 15;380(9859):2224–60. https://doi.org/10.1016/S0140-6736(12)61766-8
4. Mills KT, Bundy JD, Kelly TN, Reed JE, Kearney PM, Reynolds K, et al. Global Disparities of Hypertension Prevalence and Control: A Systematic Analysis of Population-Based Studies From 90 Countries. Circulation. 2016 Aug 9;134(6):441–50. https://doi.org/10.1161/CIRCULATIONAHA.115.018912
5. Hrabak-Žerjavić. Kralj V, Dika Ž, Jelaković B. Epidemiologija hipertenzije, moždanog udara i infarkta miokarda u Hrvatskoj. Medix. 2010:16(87/88):102-107. http://hrcak.srce.hr/file/87197