Conventional or automated blood pressure measurement: the experience of a dialysis center

    Authors

    Keywords

    arterial hypertension, blood pressure measurement, hemodialysis

    DOI

    https://doi.org/10.15836/ccar2017.100

    Full Text

    Uvod: Arterijska hipertenzija (AH) jedan je od glavnih čimbenika pobola i smrtnosti u svijetu. Pravilno mjerenje arterijskog tlaka ključno je za dijagnosticiranje AH i praćenje terapijskog učinka. Za mjerenje se najčešće koriste živin tlakomjer, tlakomjer na pero i automatski (elektronički) tlakomjer. U nizu studija zapažena je razlika u rezultatima mjerenja s obzirom na primijenjenu metodu. (1-4) Cilj ovog rada bio je usporediti kvalitetu i točnost konvencionalnog i automatiziranog mjerenja arterijskog tlaka. Pacijenti i metode: U ovu presječnu studiju uključeno je ukupno 111 bolesnika (65 muškaraca i 46 žena) srednje dobi 65 ± 12 godina u završnom stadiju kronične bubrežne bolesti s od ranije dijagnosticiranom AH kojima se nadomješta bubrežna funkcija kroničnom hemodijalizom (HD) u Zavodu za nefrologiju KBC-a Osijek. Arterijski tlak izmjeren je prije i nakon postupka HD i to najprije tlakomjerom na pero, a potom uređajem Agedio B900 prema ESH/ESC smjernicama. Anamnestički podaci prikupljeni su iz medicinske arhive. Statistička analiza učinjena je u programu SPSS 17.0. Rezultati: Srednja vrijednost manualno izmjerenog arterijskog tlaka prije HD bila je 144 ± 22 / 81 ± 11 mmHg, a automatski izmjerenog arterijskog tlaka 159 ± 27 / 93 ± 14 mm Hg (p < 0,001). Srednja vrijednost manualno izmjerenog arterijskog tlaka nakon HD bila je 138 ± 23 / 78 ± 12 mmHg, a automatski izmjerenog arterijskog tlaka 150 ± 26 / 98 ± 17 mmHg (p < 0,001). Zaključak: Kod bolesnika u završnom stadiju kronične bubrežne bolesti zabilježena je značajna razlika automatski i manualno izmjerenih vrijednosti arterijskog tlaka, što može imati za posljedicu neodgovarajuće liječenje „neodgovarajuće izmjerenog“ arterijskog tlaka.

    Literature

    1. Myers MG, Godwin M, Dawes M, Kiss A, Tobe SW, Grant FC, et al. Conventional versus automated measurement of blood pressure in primary care patients with systolic hypertension: randomised parallel design controlled trial. BMJ. 2011 Feb 7;342:d286. https://doi.org/10.1136/bmj.d286
    2. Agarwal R. Blood pressure and mortality among hemodialysis patients. Hypertension. 2010 Mar;55(3):762–8. https://doi.org/10.1161/HYPERTENSIONAHA.109.144899
    3. Tholl U, Forstner K, Anlauf M. Measuring blood pressure: pitfalls and recommendations. Nephrol Dial Transplant. 2004 Apr;19(4):766–70. https://doi.org/10.1093/ndt/gfg602
    4. Drawz PE, Abdalla M, Rahman M. Blood pressure measurement: clinic, home, ambulatory, and beyond. Am J Kidney Dis. 2012 Sep;60(3):449–62. https://doi.org/10.1053/j.ajkd.2012.01.026
    Cardiologia Croatica
    Back to search

    Conventional or automated blood pressure measurement: the experience of a dialysis center

    Extended Abstract
    Issue3
    Published
    Pages100
    PDF via DOIhttps://doi.org/10.15836/ccar2017.100
    arterial hypertension
    blood pressure measurement
    hemodialysis

    Authors

    Kristina Poznanović*University Hospital Centre Osijek, Osijek, Croatia
    Ines ŽadaUniversity Hospital Centre Osijek, Osijek, Croatia

    *Correspondence email: kpoznanovic@gmail.com

    Full Text

    Uvod: Arterijska hipertenzija (AH) jedan je od glavnih čimbenika pobola i smrtnosti u svijetu. Pravilno mjerenje arterijskog tlaka ključno je za dijagnosticiranje AH i praćenje terapijskog učinka. Za mjerenje se najčešće koriste živin tlakomjer, tlakomjer na pero i automatski (elektronički) tlakomjer. U nizu studija zapažena je razlika u rezultatima mjerenja s obzirom na primijenjenu metodu. (1–4) Cilj ovog rada bio je usporediti kvalitetu i točnost konvencionalnog i automatiziranog mjerenja arterijskog tlaka.

    Pacijenti i metode: U ovu presječnu studiju uključeno je ukupno 111 bolesnika (65 muškaraca i 46 žena) srednje dobi 65 ± 12 godina u završnom stadiju kronične bubrežne bolesti s od ranije dijagnosticiranom AH kojima se nadomješta bubrežna funkcija kroničnom hemodijalizom (HD) u Zavodu za nefrologiju KBC-a Osijek. Arterijski tlak izmjeren je prije i nakon postupka HD i to najprije tlakomjerom na pero, a potom uređajem Agedio B900 prema ESH/ESC smjernicama. Anamnestički podaci prikupljeni su iz medicinske arhive. Statistička analiza učinjena je u programu SPSS 17.0.

    Rezultati: Srednja vrijednost manualno izmjerenog arterijskog tlaka prije HD bila je 144 ± 22 / 81 ± 11 mmHg, a automatski izmjerenog arterijskog tlaka 159 ± 27 / 93 ± 14 mm Hg (p < 0,001). Srednja vrijednost manualno izmjerenog arterijskog tlaka nakon HD bila je 138 ± 23 / 78 ± 12 mmHg, a automatski izmjerenog arterijskog tlaka 150 ± 26 / 98 ± 17 mmHg (p < 0,001).

    Zaključak: Kod bolesnika u završnom stadiju kronične bubrežne bolesti zabilježena je značajna razlika automatski i manualno izmjerenih vrijednosti arterijskog tlaka, što može imati za posljedicu neodgovarajuće liječenje „neodgovarajuće izmjerenog“ arterijskog tlaka.

    Literature

    1. 1.
      Myers MG, Godwin M, Dawes M, Kiss A, Tobe SW, Grant FC, et al. Conventional versus automated measurement of blood pressure in primary care patients with systolic hypertension: randomised parallel design controlled trial. BMJ. 2011 Feb 7;342:d286.DOI
    2. 2.
      Agarwal R. Blood pressure and mortality among hemodialysis patients. Hypertension. 2010 Mar;55(3):762–8.DOI
    3. 3.
      Tholl U, Forstner K, Anlauf M. Measuring blood pressure: pitfalls and recommendations. Nephrol Dial Transplant. 2004 Apr;19(4):766–70.DOI
    4. 4.
      Drawz PE, Abdalla M, Rahman M. Blood pressure measurement: clinic, home, ambulatory, and beyond. Am J Kidney Dis. 2012 Sep;60(3):449–62.DOI