Authors

• Josipa Josipović — University Hospital Centre „Sestre milosrdnice“, Zagreb, Croatia — ORCID: 0000-0001-5545-6484
• Ivan Kruljac — University Hospital Centre „Sestre milosrdnice“, Zagreb, Croatia
• Draško Pavlović — University Hospital Centre „Sestre milosrdnice“, Zagreb, Croatia — ORCID: 0000-0002-2380-869X
• Karmela Altabas — University Hospital Centre „Sestre milosrdnice“, Zagreb, Croatia — ORCID: 0000-0002-7728-7412
• Siniša Šefer — University Hospital Centre „Sestre milosrdnice“, Zagreb, Croatia
• Bernardica Valent Morić — University Hospital Centre „Sestre milosrdnice“, Zagreb, Croatia — ORCID: 0000-0001-6516-5955
• Livija Šimičević — University of Zagreb School of Medicine, University Hospital Centre Zagreb, Zagreb, Croatia
• Ana Jelaković — University of Zagreb School of Medicine, University Hospital Centre Zagreb, Zagreb, Croatia — ORCID: 0000-0002-9262-4667
• Diana Delić-Brkljačić — University Hospital Centre „Sestre milosrdnice“, Zagreb, Croatia — ORCID: 0000-0002-7116-2360
• Bojan Jelaković — University of Zagreb School of Medicine, University Hospital Centre Zagreb, Zagreb, Croatia — ORCID: 0000-0002-2546-4632
• Nataša Črne — University Hospital Centre „Sestre milosrdnice“, Zagreb, Croatia
• Dajana Katičić — University Hospital Centre „Sestre milosrdnice“, Zagreb, Croatia — ORCID: 0000-0002-3610-4560
• Tomislav Krčmar — University Hospital Centre „Sestre milosrdnice“, Zagreb, Croatia — ORCID: 0000-0003-4689-1673
• Karlo Golubić — University Hospital Centre „Sestre milosrdnice“, Zagreb, Croatia — ORCID: 0000-0003-0684-6333
• Marko Mornar Jelavić — Institute for Cardiovascular Prevention and Rehabilitation, Zagreb, Croatia — ORCID: 0000-0002-9135-1820
• Valerija Bralić-Lang — Zagreb Zapad Health Care Center, Zagreb, Croatia
• Sonja Kapun — Private Medicine Practice Kapun, Zagreb, Croatia

Keywords

prehypertension, ambulatory blood pressure monitoring, cardiovascular risk

DOI

Full Text

Uvod: Prehipertenzija (preHTN) je neovisni čimbenik kardiovaskularnog rizika (KVR), a u više od 90% slučaja ima pridružene i druge čimbenike KVR. Kontinuirano mjerenje arterijskog tlaka (KMAT) je bolji predskazatelj kardiovaskularnog (KV) ishoda hipertoničara (HT) i preHTN u odnosu na ordinacijske vrijednosti arterijskog tlaka. (1, 2) Cilj ovog istraživanja je ispitati korelaciju ordinacijskih vrijednosti arterijskog tlaka (AT) s rezultatima KMAT-a u osoba mlađe životne dobi te povezanost s određenim čimbenicima KVR (dob, spol, obiteljska opterećenost, indeks tjelesne mase (ITM), centralna pretilost, pušenje i tjelesna aktivnost). Pacijenti i metode: U istraživanje je uključeno 116 osoba, srednje dobi 34,4 ± 8,9 godina (64,1% muškaraca) koji su podijeljeni u skupine s normotenzijom (NT) (13,9%), preHTN (51,3%) i neliječenom novootkrivenom HT (34,8%) prema klasifikaciji JNC-7. Isključni kriteriji su bili liječena HT, šećerna bolest, bubrežna bolest, aritmija, trudnoća, periferna aterosklerotska bolest i uzimanje nesteroidnih antireumatika. Vrijednost AT-a bila je mjerena Omron M6 automatiziranim tlakomjeračem prema smjernicama Europskog društva za hipertenziju, a potom je učinjen 24h KMAT s Mobil-O-Graph tlakomjeračem. U statističkoj analizi korišten je p-test, za sve vrijednosti p 2 uz statistički značajnu razliku u skupinama preHTN i HT prema NT. Isto vrijedi i za opseg struka (89 ± 13; 94 ± 14; 101 ± 15 cm). Za ostale čimbenike KVR nije bilo statistički značajne razlike. U skupini preHTN veći je udio ispitanika s maskiranom hipertenzijom (MH) (46,3%) u odnosu na NT (srednji AT 137/89 ± 15/10 vs. 117/74 ± 21/9 mmHg), više s dijastoličkom hipertenzijom (35%) nego sistoličkom (25,9%). U preHTN je veći udio noćne HT (48,1% vs. 14,3%) i non-dipping (NDP) statusa (20,4% vs. 14,3%) u odnosu na NT. U 91,4% osobe s potvrđena je prava hipertenzija KMAT-om. Zaključak: Prehipertenzija je često stanje i u osoba mlađe odrasle dobi povezano s višestrukim faktorima KVR. KMAT poboljšava stratifikaciju rizika u preHTN dijagnosticiranjem MH i NDP statusa kao neovisnih faktora KVR koji bi na temelju ordinacijskog mjerenja arterijskog tlaka bili svrstani u kategoriju niskog rizika.

Literature

1. Li Y, Wei FF, Thijs L, Boggia J, Asayama K, Hansen TW, et al. International Database on Ambulatory blood pressure in relation to Cardiovascular Outcomes (IDACO) Investigators. Ambulatory hypertension subtypes and 24-hour systolic and diastolic blood pressure as distinct outcome predictors in 8341 untreated people recruited from 12 populations. Circulation. 2014 Aug 5;130(6):466–74. https://doi.org/10.1161/CIRCULATIONAHA.113.004876
2. Asayama K, Brguljan-Hitij J, Imai Y. Out-of-office blood pressure improves risk stratification in normotension and prehypertension people. Curr Hypertens Rep. 2014 Oct;16(10):478. https://doi.org/10.1007/s11906-014-0478-0