Blood pressure in adolescent athletes on regular checkup

    Authors

    Keywords

    arterial hypertension, sports medicine, overweight

    DOI

    https://doi.org/10.15836/ccar2017.43

    Full Text

    Uvod: Poznato je da tjelesna aktivnost snižava arterijski tlak (AT) i smanjuje kardiovaskularni rizik putem brojnih mehanizama. No, visoki AT je često odstupanje na sistematskim pregledima sportaša. Usprkos tome, podaci o prevalenciji arterijske hipertenzije (HTN) u sportaša nedostaju, osobito u mladih sportaša. Studijom smo ispitali prevalenciju visokog AT u adolescentnih sportaša na sportskom sistematskom pregledu. Obzirom da se uz porast prevalencije, debljina u djece sve više prepoznaje kao jedan od najvažnijih rizičnih čimbenika za razvoj HTN, analizirali smo i povezanost visokog AT s prekomjernom tjelesnom masom (TM) u grupi mladih, zdravih sportaša. Ispitanici i metode: U istraživanju su sudjelovala 64 muška adolescentna sportaša i to 37 nogometaša i 27 sportaša borilačkih vještina. Medijan dobi sportaša je bio 16,5 godina (raspon 14-18 godina). Intenzitet treniranja i duljina treniranja među sportašima su bili različiti. Antropometrijski pokazatelji i AT su mjereni prema standardnim protokolima na probirnom pregledu u sportskoj ambulanti, od strane licenciranog specijaliste sportske medicine. Arterijski tlak je mjeren validiranim živinim manometrom. U slučaju izmjerenog povišenog AT, mjerenje je ponovljeno, a sistolički AT (SAT) i dijastolički AT (DAT) su zabilježeni kao prosjek dvaju mjerenja. Prema preporukama International Pediatric Hypertension Association (IPHA), vrijednosti AT su kategorizirane kao centile za spol, dob i tjelesnu visinu. Povišeni AT je definiran sistoličkom i/ili dijastoličkom vrijednošću jednakom ili većom od 90. centile. Prekomjerna TM je definirana indeksom tjelesne mase (ITM) jednakim ili većim od 85. centile. Podaci su analizirani deskriptivnom statistikom i Pearsonovim χ2 testom za nezavisne uzorke, a za zavisne uzorke je korištena Yatesova korekcija. Rezultati: Prevalencija povišenog AT u nogometaša je bila 40,5% (15/37), a u sportaša borilačkih vještina 55,6% (15/27). Prekomjerna TM nađena je u 13,5% (5/37) nogometaša i 33,3% (9/27) sportaša borilačkih vještina (χ2 = 3,588; p=0,058). Nađena je pozitivna povezanost između prekomjerne TM i povišenog AT (χ2 = 10,23; p=0,0014). Zaključak: Djelatnici koji rade s djecom i adolescentima trebaju biti upozoreni da je debljina jedan od glavnih rizičnih čimbenika za visoki AT. Imajući na umu zdravstvene rizike povezane s preuhranjenošću i debljinom, tjelesna masa se ne bi trebala promicati i podrazumijevati na način kako je to uobičajeno u određenim sportovima i pozicijama u timu.

    Cardiologia Croatica
    Back to search

    Blood pressure in adolescent athletes on regular checkup

    Extended Abstract
    Issue3
    Published
    Pages43
    PDF via DOIhttps://doi.org/10.15836/ccar2017.43
    arterial hypertension
    sports medicine
    overweight

    Authors

    Maja Batinica*ORCIDUniversity Children's Hospital Zagreb, Zagreb, Croatia
    Ariana AlićORCIDInstitution for Health Care Medikol, Zagreb, Croatia
    Jadranka BožikovORCIDUniversity of Zagreb, School of Medicine, Andrija Štampar School of Public Health, Zagreb, Croatia

    *Correspondence email: mbatini2@gmail.com

    Full Text

    Uvod: Poznato je da tjelesna aktivnost snižava arterijski tlak (AT) i smanjuje kardiovaskularni rizik putem brojnih mehanizama. No, visoki AT je često odstupanje na sistematskim pregledima sportaša. Usprkos tome, podaci o prevalenciji arterijske hipertenzije (HTN) u sportaša nedostaju, osobito u mladih sportaša. Studijom smo ispitali prevalenciju visokog AT u adolescentnih sportaša na sportskom sistematskom pregledu. Obzirom da se uz porast prevalencije, debljina u djece sve više prepoznaje kao jedan od najvažnijih rizičnih čimbenika za razvoj HTN, analizirali smo i povezanost visokog AT s prekomjernom tjelesnom masom (TM) u grupi mladih, zdravih sportaša.

    Ispitanici i metode: U istraživanju su sudjelovala 64 muška adolescentna sportaša i to 37 nogometaša i 27 sportaša borilačkih vještina. Medijan dobi sportaša je bio 16,5 godina (raspon 14-18 godina). Intenzitet treniranja i duljina treniranja među sportašima su bili različiti. Antropometrijski pokazatelji i AT su mjereni prema standardnim protokolima na probirnom pregledu u sportskoj ambulanti, od strane licenciranog specijaliste sportske medicine. Arterijski tlak je mjeren validiranim živinim manometrom. U slučaju izmjerenog povišenog AT, mjerenje je ponovljeno, a sistolički AT (SAT) i dijastolički AT (DAT) su zabilježeni kao prosjek dvaju mjerenja. Prema preporukama International Pediatric Hypertension Association (IPHA), vrijednosti AT su kategorizirane kao centile za spol, dob i tjelesnu visinu. Povišeni AT je definiran sistoličkom i/ili dijastoličkom vrijednošću jednakom ili većom od 90. centile. Prekomjerna TM je definirana indeksom tjelesne mase (ITM) jednakim ili većim od 85. centile. Podaci su analizirani deskriptivnom statistikom i Pearsonovim χ2 testom za nezavisne uzorke, a za zavisne uzorke je korištena Yatesova korekcija.

    Rezultati: Prevalencija povišenog AT u nogometaša je bila 40,5% (15/37), a u sportaša borilačkih vještina 55,6% (15/27). Prekomjerna TM nađena je u 13,5% (5/37) nogometaša i 33,3% (9/27) sportaša borilačkih vještina (χ2 = 3,588; p=0,058). Nađena je pozitivna povezanost između prekomjerne TM i povišenog AT (χ2 = 10,23; p=0,0014).

    Zaključak: Djelatnici koji rade s djecom i adolescentima trebaju biti upozoreni da je debljina jedan od glavnih rizičnih čimbenika za visoki AT. Imajući na umu zdravstvene rizike povezane s preuhranjenošću i debljinom, tjelesna masa se ne bi trebala promicati i podrazumijevati na način kako je to uobičajeno u određenim sportovima i pozicijama u timu.