Blood pressure and residual renal function in patients undergoing hemodialysis

    Authors

    Keywords

    residual diuresis, hemodialysis, cardiothoracic index, arterial hypertension

    DOI

    https://doi.org/10.15836/ccar2017.73

    Full Text

    Uvod: Prijašnje studije pokazale su da je preostala bubrežna funkcija važniji pokazatelj preživljenja, morbiditeta i kvalitete života pacijenata nego propisana, odnosno dobivena dijaliza. Cilj ove studije bio je istražiti koji klinički i laboratorijski parametri su povezani s preostalom diurezom. Pacijenti i metode: Analizirali smo 206 pacijenata (120 muških) na kroničnoj hemodijalizi (HD), srednje dobi 67,8 ± 13,2 godina. Prosječna duljina trajanja nadomjesne bubrežne terapije bila je 56,6 ± 66,4 mjeseci. Rezultati: Nismo utvrdili niti jednu značajnu povezanost između preostale diureze te dobi, spola i prisutnosti arterijske hipertenzije, odnosno koronarne bolesti srca. Unutar proučenih laboratorijskih testova samo su serumski kalij (r = -0,143; p = 0,05) i serumski kreatinin (r = 0,181; p = 0,01) pokazali značaju korelaciju s preostalom diurezom. Nadalje, duljina trajanja hemodijalize (r = -0,339; p < 0,0001), prisutnost šećerne bolesti (-0,173; p = 0,02), tjedni porast tjelesne mase između hemodijaliza (r = -0,185; p = 0,01) te hipotenzivne krize tijekom HD (r = -0,188; p = 0,009) pokazali su značajno negativnu korelaciju s preostalom bubrežnom funkcijom. S druge strane, kardiotorakalni indeks (r = 0,217; p = 0,01), uporaba diuretika (r = 0,326; p < 0,0001), dnevna doza diuretika (r = 0,276; p = 0,0001), uporaba ACE-I/ARB-ova (r = 0,148; p = 0,04), blokatora kalcijevih kanala (r = 0,152; p = 0,03), sistolički tlak prije (r = 0,148; p = 0,04) i nakon HD (r = 0,263; p = 0,0002), dijastolički tlak prije početka HD (r = 0,149; p = 0,04) te poslije (r = 0,244; p = 0,0007) pokazali su značajnu pozitivnu korelaciju s preostalom bubrežnom funkcijom. Zaključak: Upotreba diuretika, ACE-I/ARB-ova, blokatora kalcijevih kanala, tjedni porast tjelesne mase između hemodijaliza, sistolički i dijastolički tlak prije HD te posebno sistolički i dijastolički tlak poslije HD pokazali su značajnu povezanost s očuvanom bubrežnom funkcijom.

    Cardiologia Croatica
    Back to search

    Blood pressure and residual renal function in patients undergoing hemodialysis

    Extended Abstract
    Issue3
    Published
    Pages73
    PDF via DOIhttps://doi.org/10.15836/ccar2017.73
    residual diuresis
    hemodialysis
    cardiothoracic index
    arterial hypertension

    Authors

    Iva Majurec*ORCIDUniversity Hospital Centre Rijeka, Rijeka, Croatia
    Lidija OrlićORCIDUniversity Hospital Centre Rijeka, Rijeka, Croatia
    Ivan JakopčićORCIDUniversity Hospital Centre Rijeka, Rijeka, Croatia
    Vesna Lukenda ŽankoUniversity Hospital Centre Rijeka, Rijeka, Croatia
    Marina ColićUniversity Hospital Centre Rijeka, Rijeka, Croatia
    Josipa JosipovićORCIDUniversity Hospital Centre ''Sestre milosrdnice'', Zagreb, Croatia
    Sandra MilićUniversity Hospital Centre Rijeka, Rijeka, Croatia
    Draško PavlovićORCIDUniversity Hospital Centre ''Sestre milosrdnice'', Zagreb, Croatia
    Ivana MikolaševićUniversity Hospital Centre Rijeka, Rijeka, Croatia

    *Correspondence email: iva.majurec@gmail.com

    Full Text

    Uvod: Prijašnje studije pokazale su da je preostala bubrežna funkcija važniji pokazatelj preživljenja, morbiditeta i kvalitete života pacijenata nego propisana, odnosno dobivena dijaliza. Cilj ove studije bio je istražiti koji klinički i laboratorijski parametri su povezani s preostalom diurezom.

    Pacijenti i metode: Analizirali smo 206 pacijenata (120 muških) na kroničnoj hemodijalizi (HD), srednje dobi 67,8 ± 13,2 godina. Prosječna duljina trajanja nadomjesne bubrežne terapije bila je 56,6 ± 66,4 mjeseci.

    Rezultati: Nismo utvrdili niti jednu značajnu povezanost između preostale diureze te dobi, spola i prisutnosti arterijske hipertenzije, odnosno koronarne bolesti srca. Unutar proučenih laboratorijskih testova samo su serumski kalij (r = -0,143; p = 0,05) i serumski kreatinin (r = 0,181; p = 0,01) pokazali značaju korelaciju s preostalom diurezom. Nadalje, duljina trajanja hemodijalize (r = -0,339; p < 0,0001), prisutnost šećerne bolesti (-0,173; p = 0,02), tjedni porast tjelesne mase između hemodijaliza (r = -0,185; p = 0,01) te hipotenzivne krize tijekom HD (r = -0,188; p = 0,009) pokazali su značajno negativnu korelaciju s preostalom bubrežnom funkcijom. S druge strane, kardiotorakalni indeks (r = 0,217; p = 0,01), uporaba diuretika (r = 0,326; p < 0,0001), dnevna doza diuretika (r = 0,276; p = 0,0001), uporaba ACE-I/ARB-ova (r = 0,148; p = 0,04), blokatora kalcijevih kanala (r = 0,152; p = 0,03), sistolički tlak prije (r = 0,148; p = 0,04) i nakon HD (r = 0,263; p = 0,0002), dijastolički tlak prije početka HD (r = 0,149; p = 0,04) te poslije (r = 0,244; p = 0,0007) pokazali su značajnu pozitivnu korelaciju s preostalom bubrežnom funkcijom.

    Zaključak: Upotreba diuretika, ACE-I/ARB-ova, blokatora kalcijevih kanala, tjedni porast tjelesne mase između hemodijaliza, sistolički i dijastolički tlak prije HD te posebno sistolički i dijastolički tlak poslije HD pokazali su značajnu povezanost s očuvanom bubrežnom funkcijom.