Authors
- Ivan Jakopčić — University Hospital Centre Rijeka, Rijeka Crotia — ORCID: 0000-0003-0740-3171
- Lidija Orlić — University Hospital Centre Rijeka, Rijeka Crotia — ORCID: 0000-0001-8376-6623
- Sandra Milić — University Hospital Centre Rijeka, Rijeka Crotia
- Iva Majurec — University Hospital Centre Rijeka, Rijeka Crotia
- Vesna Lukenda Žanko — University Hospital Centre Rijeka, Rijeka Crotia
- Marina Colić — University Hospital Centre Rijeka, Rijeka Crotia
- Anamarija Rundić — University Hospital Centre Rijeka, Rijeka Crotia
- Giovanni Targher — University and Azienda Ospedaliera Universitaria Integrata of Verona, Verona, Italy
- Ivana Mikolašević — University Hospital Centre Rijeka, Rijeka Crotia
Keywords
liver stiffness, arterial hypertenion, metabolic syndrome
DOI
https://doi.org/10.15836/ccar2017.46Full Text
Uvod: Utvrditi povezanost između controlled attenuation parameter (CAP) kao elastografskog parametra steatoze jetre i jetrene tvrdoće (liver stiffness measurements; LSM) kao elastografskog parametra fibroze definiranih metodom tranzijetne elastografije (TE) i različitih kliničkih i biokemijskih parametrima kod bolesnika s jednom ili više komponenti metaboličkog sindroma (MetS). Naša hipoteza je da arterijska hipertenzija (AH) utječe na fibrozu jetre više od drugih MetS komponenti. Pacijenti i metode: U ovo presječno istraživanje uključili smo 648 bolesnika u razdoblju od 2013. do 2015. godine. Temeljem kliničkih i laboratorijskih parametara isključene su druge etiologije kronične bolesti jetre. Značajna steatoza jetre definirana je vrijednostima CAP-a ≥ 238 dB/m, a značajna fibroza vrijednostima LSM-a > 7 kPa. Rezultati: Od 648 bolesnika, 82,1% imao je AH, 45,7% šećernu bolest tip 2 (T2DM), 77,9% dislipidemiju, prosječan opseg struka bio je 103 ± 14 cm, a 67,3% bolesnika ispunilo je kriterije za dijagnozu MetS-a. Bolesnici s CAP ≥ 238 dB/m (n = 572) imali su značajno veću prevalenciju MetS-a i svih njegovih komponenti u usporedbi s bolesnicima s urednim CAP-om. Bolesnici s CAP ≥ 238 dB/m i LSM > 7,0 kPa (n = 103) imali su više vrijednosti jetrenih enzima i veću prevalenciju MetS-a i svih njegovih komponenti u odnosu na bolesnike s povišenim CAP-om, a urednim LSM-om. Analizirajući metaboličke parametre, u multivarijatnoj analizi, čimbenici koji su bili nezavisno udruženi s povišenim CAP-om bili su prisustvo MetS-a (i njegove pojedinačne komponente), inzulinska rezistencija (IR) (definirana HOMA-IR bodovnim sustavom) i povišeni urati. Najjaču povezanost s CAP-om pokazala je dislipidemija. Slično, u multivarijatnoj analizi čimbenici koji su bili nezavisno povezani s povišenim LSM-om bili su MetS (i njegove pojedinačne komponente), IR i povišeni urati. Od svih metaboličkih komponenti, najjaču povezanost s povišenim LSM-om pokazala je arterijska hipertenzija (OR 3,73; 95%Cl 1,57–8,85; p < 0,005). Zaključak: Sve komponente MetS-a značajno su povezane sa CAP-om i LSM-om kao elastografskim parametrima stetaoze i fibroze jetre. Od svih metaboličkih komponenti, arterijska hipertenzija ima najveći utjecaj na fibrozu jetre izraženu LSM vrijednostima kod NAFLD bolesnika.