Arterial hypertension in patients undergoing hemodialysis

    Authors

    Keywords

    arterial hypertension, hemodialysis, antihypertensive treatment, compliance

    DOI

    https://doi.org/10.15836/ccar2017.70

    Full Text

    Uvod: Arterijska hipertenzija (AH) je česta u bolesnika na hemodijalizi (HD). Etiologija je višefaktorna te je liječenje ovih bolesnika otežano. Postoje nejasnoće oko definicije, dijagnoze i prognoze AH u bolesnika na HD. Primarni cilj opservacijskog multicentričnog istraživanja je ispitati učestalost AH te antihipertenzivno liječenje u bolesnika na HD. Sekundarni cilj je usporediti rezultate s ranijim istraživanjima glede prevalencije i liječenje AH u HD bolesnika. Pacijenti i metode: Uključeno je 212 bolesnika na HD iz četiri centra. Korišten je anketni upitnik, a zabilježeni su dob, spol, trajanje HD, sistolički (SAT) i dijastolički tlak (DAT) prije i poslije HD i antihipertenzivni lijekovi: beta-blokatori (BB), blokatori kalcijevih kanala (CCB), diuretici (D), inhibitori angiotenzin konvertirajućeg enzima (ACEI), blokatori angiotenzin II receptora (ARB), alfa-blokatori, tj. urapidil (AB) i lijekovi sa centralnim djelovanjem (CAD). Hipertenzija je definirana kao SAT > 150 mmHg, DAT > 85 mmHg ili korištenje antihipertenziva. Rezultati: Od ukupno 212 bolesnika, bilo je 128 muškaraca (60%) i 84 žena (40%), prosječne dobi 67 godina, 85 bolesnika tj. 40% ih je imalo šećernu bolest (ŠB), prosječno liječenje HD je 59 mjeseci. Srednji predijalizni SAT je 144 mmHg, a srednji predijalizni DAT je 78 mmHg. Srednja vrijednost postdijaliznog SATa je 135 mmHg, dok je srednja vrijednost postdijaliznog DATa 75 mmHg. U bolesnika sa ŠB srednja vrijednost predijaliznog SATa je 148 mmHg a postdijaliznog 138 mmHg, dok je srednja vrijednost predijaliznog DATa 77 mmHg, a postdijaliznog 73 mmHg.U bolesnika koji nisu imali ŠB zabilježena srednja vrijednost predijaliznog SATa je 141 mmHg, a DATa 79 mmHg. Srednje vrijednosti postijaliznog SATa u ovih bolesnika je iznosila 133 mmHg, a DATa 76 mmHg. Ukupno 119 bolesnika je izmjerilo arterijski tlak u kućnim uvjetima čija je srednja vrijednost SATa iznosila 140 mmHg, a srednja vrijednost DATa 74 mmHg. Ukupno 194 bolesnika (91,5%) je koristilo antihipertenzive. Najčešće korišten lijek je bio iz skupine BB, 134 bolesnika (63%), zatim CCB 114 bolesnika (54%), D su zabilježeni u 109 bolesnika (51%), dok su AB korišteni od 85 bolesnika (40%), ACEI u 66 bolesnika (31%), CAD u 61 bolesnika (29%), a ARB koristi 24 bolesnika (11%). Suradljivost je bila dobra u 188 bolesnika (89%), dok su 24 bolesnika (11%) povremeno zaboravili uzeti antihipertenzivne lijekove. Zaključak: U ranijim istraživanjima, prevalencija AH bila je 83%, u sadašnjem 91,5%. U ovom istraživanju najčešće korišteni lijekovi su BB, u prethodnim istraživanjima su najviše korišteni CCB, D su često korišteni, 51% vs 19%, ACEI i ARB se rjeđe koriste, 31% i 11% vs 40% i 19%. CAD (moksonidin) koristi 29% bolesnika na HD, češće nego ranije (10%). Liječenje AH u bolesnika na HD je i dalje izazov za nefrologe. Osim reguliranja ograničenjem unosa soli i volumnim opterećenjem, potrebno je odrediti optimalno farmakološko liječenje za svakog bolesnika individualno.

    Cardiologia Croatica
    Back to search

    Arterial hypertension in patients undergoing hemodialysis

    Extended Abstract
    Issue3
    Published
    Pages70
    PDF via DOIhttps://doi.org/10.15836/ccar2017.70
    arterial hypertension
    hemodialysis
    antihypertensive treatment
    compliance

    Authors

    Dajana Katičić*ORCIDUniversity Hospital Centre „Sestre milosrdnice“ Zagreb, Croatia
    Goran RadulovićUniversity Hospital Merkur, Zagreb, Croatia
    Boris KudumijaOutpatient Clinic B. Braun Avitum, Zagreb, Croatia
    Mladen KnotekUniversity Hospital Merkur, Zagreb, Croatia
    Draško PavlovićORCIDUniversity Hospital Centre „Sestre milosrdnice“ Zagreb, Croatia

    *Correspondence email: dajana_katicic@yahoo.de

    Full Text

    Uvod: Arterijska hipertenzija (AH) je česta u bolesnika na hemodijalizi (HD). Etiologija je višefaktorna te je liječenje ovih bolesnika otežano. Postoje nejasnoće oko definicije, dijagnoze i prognoze AH u bolesnika na HD. Primarni cilj opservacijskog multicentričnog istraživanja je ispitati učestalost AH te antihipertenzivno liječenje u bolesnika na HD. Sekundarni cilj je usporediti rezultate s ranijim istraživanjima glede prevalencije i liječenje AH u HD bolesnika.

    Pacijenti i metode: Uključeno je 212 bolesnika na HD iz četiri centra. Korišten je anketni upitnik, a zabilježeni su dob, spol, trajanje HD, sistolički (SAT) i dijastolički tlak (DAT) prije i poslije HD i antihipertenzivni lijekovi: beta-blokatori (BB), blokatori kalcijevih kanala (CCB), diuretici (D), inhibitori angiotenzin konvertirajućeg enzima (ACEI), blokatori angiotenzin II receptora (ARB), alfa-blokatori, tj. urapidil (AB) i lijekovi sa centralnim djelovanjem (CAD). Hipertenzija je definirana kao SAT > 150 mmHg, DAT > 85 mmHg ili korištenje antihipertenziva.

    Rezultati: Od ukupno 212 bolesnika, bilo je 128 muškaraca (60%) i 84 žena (40%), prosječne dobi 67 godina, 85 bolesnika tj. 40% ih je imalo šećernu bolest (ŠB), prosječno liječenje HD je 59 mjeseci. Srednji predijalizni SAT je 144 mmHg, a srednji predijalizni DAT je 78 mmHg. Srednja vrijednost postdijaliznog SATa je 135 mmHg, dok je srednja vrijednost postdijaliznog DATa 75 mmHg. U bolesnika sa ŠB srednja vrijednost predijaliznog SATa je 148 mmHg a postdijaliznog 138 mmHg, dok je srednja vrijednost predijaliznog DATa 77 mmHg, a postdijaliznog 73 mmHg.U bolesnika koji nisu imali ŠB zabilježena srednja vrijednost predijaliznog SATa je 141 mmHg, a DATa 79 mmHg. Srednje vrijednosti postijaliznog SATa u ovih bolesnika je iznosila 133 mmHg, a DATa 76 mmHg. Ukupno 119 bolesnika je izmjerilo arterijski tlak u kućnim uvjetima čija je srednja vrijednost SATa iznosila 140 mmHg, a srednja vrijednost DATa 74 mmHg. Ukupno 194 bolesnika (91,5%) je koristilo antihipertenzive. Najčešće korišten lijek je bio iz skupine BB, 134 bolesnika (63%), zatim CCB 114 bolesnika (54%), D su zabilježeni u 109 bolesnika (51%), dok su AB korišteni od 85 bolesnika (40%), ACEI u 66 bolesnika (31%), CAD u 61 bolesnika (29%), a ARB koristi 24 bolesnika (11%). Suradljivost je bila dobra u 188 bolesnika (89%), dok su 24 bolesnika (11%) povremeno zaboravili uzeti antihipertenzivne lijekove.

    Zaključak: U ranijim istraživanjima, prevalencija AH bila je 83%, u sadašnjem 91,5%. U ovom istraživanju najčešće korišteni lijekovi su BB, u prethodnim istraživanjima su najviše korišteni CCB, D su često korišteni, 51% vs 19%, ACEI i ARB se rjeđe koriste, 31% i 11% vs 40% i 19%. CAD (moksonidin) koristi 29% bolesnika na HD, češće nego ranije (10%). Liječenje AH u bolesnika na HD je i dalje izazov za nefrologe. Osim reguliranja ograničenjem unosa soli i volumnim opterećenjem, potrebno je odrediti optimalno farmakološko liječenje za svakog bolesnika individualno.