Arterial hypertension in outpatient emergency practice – retrospective analysis of hypertensive patients at the Emergency Medicine Department of Varaždin County

    Authors

    Keywords

    emergency care, hypertension emergency, arterial hypertension

    DOI

    https://doi.org/10.15836/ccar2017.64

    Full Text

    Uvod: Arterijska hipertenzija je trajno povišenje sistoličkog (≥ 140 mmHg), dijastoličkog (≥ 90 mmHg) ili obiju vrijednosti arterijskog tlaka u mirovanju. Akutno, ekstremno i protrahirano povećanje vrijednosti arterijskog tlaka s oštećenjem ciljnih organa naziva se hipertenzivna emergencija i može biti razlog traženja pomoći hitne medicinske službe (HMS) te zahtijeva hitno zbrinjavanje. Međutim, većina bolesnika koja dolazi radi povišenih vrijednosti arterijskog tlaka ne spada u ovu skupinu. Cilj ovog rada je prikazati podatke svih bolesnika koji su zbog arterijske hipertenzije kao vodeće dijagnoze liječeni u Zavodu za hitnu medicinu Varaždinske županije (ZHM VŽ) kroz jednogodišnje razdoblje. Pacijenti i metode: Istraživanje je provedeno retrospektivnom analizom podataka bolesnika koji su pod dijagnozom arterijske hipertenzije zbrinuti u ZHM VŽ u razdoblju od 1. 12. 2015. do 30. 11. 2016. godine. Analizirani su raspodjela po spolu i dobnim skupinama, vrijednosti arterijskog tlaka pri dolasku, broj terenskih intervencija, učestalost intervencija po mjesecima te ishodi intervencija. Rezultati: U analiziranom jednogodišnjem razdoblju u ZHM VŽ zabilježeno je 10.386 terenskih intervencija i 14.320 intervencija u prostorijama za reanimaciju, ukupno 24.706. Od ukupnog broja bolesnika 1.188 (4,8%) liječeno je zbog arterijske hipertenzije. Veća učestalost zabilježena je u žena, 770 (64,8%) u odnosu na muškarce, 418 (35,2%). Prosječna vrijednost sistoličkog arterijskog tlaka iznosila je 179,18 mmHg, s maksimalnom vrijednošću 300 mmHg, a prosječna vrijednost dijastoličkog arterijskog tlaka bila je 96,96 mmHg s maksimalno izmjerenom vrijednosti 180 mmHg. Od ukupno 1.188 bolesnika u ZHM VŽ samostalno je došlo 745 (62,7%) bolesnika, a 443 bolesnika (37,3%) zbrinuto je kroz terensku intervenciju tima HMS. U Zavodu je definitivno zbrinuto i upućeno na daljnje kontrole kod obiteljskog liječnika 1.051 (88,5%) bolesnik, dok je broj bolesnika čije je stanje zahtijevalo hitno upućivanje na bolničko liječenje iznosio 137 (11,5%). Najveći broj bolesnika bio je u dobnoj skupini starijoj od 65 godina, 585 (49,2%), u dobi do 46-65 godina bilo je 475 (40%) bolesnika, u dobi od 18-45 godina 125 (10,5%) bolesnika, a mlađe od 18 godina su bila 3 bolesnika. Najveća učestalost dolazaka bolesnika radi hipertenzije zabilježena je u siječnju, 144 (12,1%), a najmanja u lipnju, 74 (6,2%). Zaključak: Najveći broj bolesnika koji su zaprimljeni pod dijagnozom arterijske hipertenzije u ZHM VŽ, gotovo 90%, konačno je zbrinut je od strane liječničkih timova HM, a samo manji dio upućen je u bolnicu na daljnje liječenje. S obzirom na veliki broj bolesnika koji se javljaju u HMS zbog arterijske hipertenzije te važnosti pravovremenog prepoznavanja i razlikovanja hipertenzivne emergencije i urgencije od asimptomatskog povećanja arterijskog tlaka potrebna je kontinuirana edukacija i praćenje novih smjernica kako bi se bolesnicima mogla pružiti odgovarajuća skrb.

    Cardiologia Croatica
    Back to search

    Arterial hypertension in outpatient emergency practice – retrospective analysis of hypertensive patients at the Emergency Medicine Department of Varaždin County

    Extended Abstract
    Issue3
    Published
    Pages64
    PDF via DOIhttps://doi.org/10.15836/ccar2017.64
    emergency care
    hypertension emergency
    arterial hypertension

    Authors

    Anđela Simić*ORCIDEmergency Medicine Department, Varaždin, Croatia
    Višnja Nesek AdamUniversity Hospital «Sveti Duh», Zagreb, Croatia
    Marta LukačevićEmergency Medicine Department, Varaždin, Croatia

    *Correspondence email: andjela.simic.005@gmail.com

    Full Text

    Uvod: Arterijska hipertenzija je trajno povišenje sistoličkog (≥ 140 mmHg), dijastoličkog (≥ 90 mmHg) ili obiju vrijednosti arterijskog tlaka u mirovanju. Akutno, ekstremno i protrahirano povećanje vrijednosti arterijskog tlaka s oštećenjem ciljnih organa naziva se hipertenzivna emergencija i može biti razlog traženja pomoći hitne medicinske službe (HMS) te zahtijeva hitno zbrinjavanje. Međutim, većina bolesnika koja dolazi radi povišenih vrijednosti arterijskog tlaka ne spada u ovu skupinu. Cilj ovog rada je prikazati podatke svih bolesnika koji su zbog arterijske hipertenzije kao vodeće dijagnoze liječeni u Zavodu za hitnu medicinu Varaždinske županije (ZHM VŽ) kroz jednogodišnje razdoblje.

    Pacijenti i metode: Istraživanje je provedeno retrospektivnom analizom podataka bolesnika koji su pod dijagnozom arterijske hipertenzije zbrinuti u ZHM VŽ u razdoblju od 1. 12. 2015. do 30. 11. 2016. godine. Analizirani su raspodjela po spolu i dobnim skupinama, vrijednosti arterijskog tlaka pri dolasku, broj terenskih intervencija, učestalost intervencija po mjesecima te ishodi intervencija.

    Rezultati: U analiziranom jednogodišnjem razdoblju u ZHM VŽ zabilježeno je 10.386 terenskih intervencija i 14.320 intervencija u prostorijama za reanimaciju, ukupno 24.706. Od ukupnog broja bolesnika 1.188 (4,8%) liječeno je zbog arterijske hipertenzije. Veća učestalost zabilježena je u žena, 770 (64,8%) u odnosu na muškarce, 418 (35,2%). Prosječna vrijednost sistoličkog arterijskog tlaka iznosila je 179,18 mmHg, s maksimalnom vrijednošću 300 mmHg, a prosječna vrijednost dijastoličkog arterijskog tlaka bila je 96,96 mmHg s maksimalno izmjerenom vrijednosti 180 mmHg. Od ukupno 1.188 bolesnika u ZHM VŽ samostalno je došlo 745 (62,7%) bolesnika, a 443 bolesnika (37,3%) zbrinuto je kroz terensku intervenciju tima HMS. U Zavodu je definitivno zbrinuto i upućeno na daljnje kontrole kod obiteljskog liječnika 1.051 (88,5%) bolesnik, dok je broj bolesnika čije je stanje zahtijevalo hitno upućivanje na bolničko liječenje iznosio 137 (11,5%). Najveći broj bolesnika bio je u dobnoj skupini starijoj od 65 godina, 585 (49,2%), u dobi do 46-65 godina bilo je 475 (40%) bolesnika, u dobi od 18-45 godina 125 (10,5%) bolesnika, a mlađe od 18 godina su bila 3 bolesnika. Najveća učestalost dolazaka bolesnika radi hipertenzije zabilježena je u siječnju, 144 (12,1%), a najmanja u lipnju, 74 (6,2%).

    Zaključak: Najveći broj bolesnika koji su zaprimljeni pod dijagnozom arterijske hipertenzije u ZHM VŽ, gotovo 90%, konačno je zbrinut je od strane liječničkih timova HM, a samo manji dio upućen je u bolnicu na daljnje liječenje. S obzirom na veliki broj bolesnika koji se javljaju u HMS zbog arterijske hipertenzije te važnosti pravovremenog prepoznavanja i razlikovanja hipertenzivne emergencije i urgencije od asimptomatskog povećanja arterijskog tlaka potrebna je kontinuirana edukacija i praćenje novih smjernica kako bi se bolesnicima mogla pružiti odgovarajuća skrb.