Antihypertensive therapy in patients over 65 years of age

    Authors

    Keywords

    arterial hypertension, treatment, elderly

    DOI

    https://doi.org/10.15836/ccar2017.58

    Full Text

    Uvod: Visok postotak stanovništva u zemljama takozvanog zapadnog svijeta boluje od arterijske hipertenzije, a taj udio je još veći u starijih od 65 godina. Cilj rada bio je ispitati udio starijih bolesnika (≥ 65 godina) u bolesnika s arterijskom hipertenzijom koji se liječe u nefrološkoj ambulanti te analizirati trajanje arterijske hipertenzije, prateće bolesti i uporabu antihipertenzivnih lijekova. Isključni kriterij bili su bolesnici s kroničnom bubrežnom bolesti u četvrtom i petom stadiju. Pacijenti i metode: U razdoblju kroz tri mjeseca u Ambulanti za arterijsku hipertenziju pregledano je ukupno 203 bolesnika prosječne životne dobi 61,7 ± 13,6 godina, muškaraca je bilo 87 (42,9%), žena 116 (57,1%). Od toga starijih od 65 godina je bio 101 bolesnik, muškaraca 38 (37,6%) i žena 63 (62,4%). Mlađih od 65 godina bilo je 102 bolesnika, muškaraca 49 (48%) i žena 53 (52%), (p=NS). Prosječne vrijednosti serumskog kreatinina su bile 87,4 ± 29,3 µmol/L te između grupa nije bilo statistički značajne razlike. Prosječno trajanje arterijske hipertenzije u starijih bolesnika bilo je 16,1 ± 11,7 godina, dok je kod mlađih bilo 8,7 ± 7,2 godine (p=0,0004). Rezultati: U odnosu na mlađe bolesnike stariji bolesnici nisu imali značajno veći udio hiperlipidemije, dok su imali značajno veći udio šećerne bolesti (p=0,01) i ishemijske bolesti srca (p=0,05). Od antihipertenzivnih lijekova blokatore kalcijskih kanala mlađi bolesnici uzimali su u 58,8%, stariji u 63,4% (p=NS). Beta blokatore mlađi bolesnici uzimali su u 48%, stariji u 72,3% ispitanika (p=0,002). ACE inhibitore su mlađi bolesnici uzimali s udjelom od 52,9%, a stariji 48,5% (p=NS). ARB-ove su mlađi bolesnici uzimali u 34,3%, stariji u 48,5% (p=NS). Diuretike su mlađi bolesnici uzimali u 35%, dok su stariji uzimali u 59% (p=0,001). Lijekove centralnog djelovanja su mlađi bolesnici uzimali u 16%, a stariji u 23% (p=NS). Dva antihipertenziva i manje uzimalo je 66,7% mlađih bolesnika i 39,6% starijih (p=0,0002). Tri antihipertenziva u mlađih uzimalo je 20,6%, a u starijih 38,6% bolesnika (p=0,007). Četiri i više antihipertenziva u mlađih bolesnika uzimalo je 12,7% ispitanika, a u starijih 21,8% (p=NS). Fiksne kombinacije ukupno je uzimalo 121 (59,6%), među mlađima 61 bolesnik (59,8%), a među starijima 60 bolesnika (59,4%), (p=NS). Zaključak: Iz analiziranih rezultata možemo zaključiti da su stariji bolesnici činili polovicu od analiziranih bolesnika. U odnosu na mlađe imali su značajno veći postotak pratećih bolesti kao što su dijabetes i ishemijska bolest srca. U odnosu na mlađe bolesnike od antihipertenzivnih lijekova statistički značajno su više uzimali beta blokatore i diuretike, kao i veći broj antihipertenzivnih lijekova.

    Cardiologia Croatica
    Back to search

    Antihypertensive therapy in patients over 65 years of age

    Extended Abstract
    Issue3
    Published
    Pages58
    PDF via DOIhttps://doi.org/10.15836/ccar2017.58
    arterial hypertension
    treatment
    elderly

    Authors

    Andrej BelančićORCIDUniversity of Rijeka School of Medicine, Rijeka, Croatia
    Marija KrpinaORCIDUniversity of Rijeka School of Medicine, Rijeka, Croatia
    Ivana MikolaševićUniversity Hospital Centre Rijeka, Rijeka, Croatia
    Lidija Orlić*ORCIDUniversity Hospital Centre Rijeka, Rijeka, Croatia

    *Correspondence email: lidija.orlic@gmail.com

    Full Text

    Uvod: Visok postotak stanovništva u zemljama takozvanog zapadnog svijeta boluje od arterijske hipertenzije, a taj udio je još veći u starijih od 65 godina. Cilj rada bio je ispitati udio starijih bolesnika (≥ 65 godina) u bolesnika s arterijskom hipertenzijom koji se liječe u nefrološkoj ambulanti te analizirati trajanje arterijske hipertenzije, prateće bolesti i uporabu antihipertenzivnih lijekova. Isključni kriterij bili su bolesnici s kroničnom bubrežnom bolesti u četvrtom i petom stadiju.

    Pacijenti i metode: U razdoblju kroz tri mjeseca u Ambulanti za arterijsku hipertenziju pregledano je ukupno 203 bolesnika prosječne životne dobi 61,7 ± 13,6 godina, muškaraca je bilo 87 (42,9%), žena 116 (57,1%). Od toga starijih od 65 godina je bio 101 bolesnik, muškaraca 38 (37,6%) i žena 63 (62,4%). Mlađih od 65 godina bilo je 102 bolesnika, muškaraca 49 (48%) i žena 53 (52%), (p=NS). Prosječne vrijednosti serumskog kreatinina su bile 87,4 ± 29,3 µmol/L te između grupa nije bilo statistički značajne razlike. Prosječno trajanje arterijske hipertenzije u starijih bolesnika bilo je 16,1 ± 11,7 godina, dok je kod mlađih bilo 8,7 ± 7,2 godine (p=0,0004).

    Rezultati: U odnosu na mlađe bolesnike stariji bolesnici nisu imali značajno veći udio hiperlipidemije, dok su imali značajno veći udio šećerne bolesti (p=0,01) i ishemijske bolesti srca (p=0,05). Od antihipertenzivnih lijekova blokatore kalcijskih kanala mlađi bolesnici uzimali su u 58,8%, stariji u 63,4% (p=NS). Beta blokatore mlađi bolesnici uzimali su u 48%, stariji u 72,3% ispitanika (p=0,002). ACE inhibitore su mlađi bolesnici uzimali s udjelom od 52,9%, a stariji 48,5% (p=NS). ARB-ove su mlađi bolesnici uzimali u 34,3%, stariji u 48,5% (p=NS). Diuretike su mlađi bolesnici uzimali u 35%, dok su stariji uzimali u 59% (p=0,001). Lijekove centralnog djelovanja su mlađi bolesnici uzimali u 16%, a stariji u 23% (p=NS). Dva antihipertenziva i manje uzimalo je 66,7% mlađih bolesnika i 39,6% starijih (p=0,0002). Tri antihipertenziva u mlađih uzimalo je 20,6%, a u starijih 38,6% bolesnika (p=0,007). Četiri i više antihipertenziva u mlađih bolesnika uzimalo je 12,7% ispitanika, a u starijih 21,8% (p=NS). Fiksne kombinacije ukupno je uzimalo 121 (59,6%), među mlađima 61 bolesnik (59,8%), a među starijima 60 bolesnika (59,4%), (p=NS).

    Zaključak: Iz analiziranih rezultata možemo zaključiti da su stariji bolesnici činili polovicu od analiziranih bolesnika. U odnosu na mlađe imali su značajno veći postotak pratećih bolesti kao što su dijabetes i ishemijska bolest srca. U odnosu na mlađe bolesnike od antihipertenzivnih lijekova statistički značajno su više uzimali beta blokatore i diuretike, kao i veći broj antihipertenzivnih lijekova.